folder  Kategorija: 

Ukupno:


Selo Bukevje

O Bukevju danas govorimo kao selu kojeg više nema. Zvuči nevjerojatno, ali tako je! Bukevje je selo koje ima povijest svojeg nastanka, ali i svojeg nestanka. Naime, selo Bukevje razvilo se od virovskih konaka, a nestalo je sredinom 1970-ih godina...

Šumar Mijo Zobunđija iz Đurđevca

Rođen je 1850. godine u Đurđevcu u obitelji graničarskog kaplara Mije i Marije Zobunđija rođ. Hodalić. Iz iste je obitelji potekao i učitelj Martin Zobunđija (1838. – 1876.) koji je podučavao u Virju i rodnom Đurđevcu. Mijo Zobunđija je osnovnu...

Šumar Josip Lovašen iz Đurđevca

Josip Lovašen rođen je u Đurđevcu 30. listopada 1814. godine. Roditelji su mu bili Ana i Mato Lovašen rođ. Svetec. Iz iste obitelji potekao je i časnik Bolto Lovašen (1829.-1902.). Lovašen je u 19. stoljeću bio nadzornik lugova Đurđevečke graničarske...

Šumar Franjo Fusić iz Đurđevca

Franjo Ksaver Fusić rođen je 29. studenoga 1858. godine u Đurđevcu. Otac mu je bio Petar Fusić (1811.-1895.), a majka Karolina Fusić rođ. Menner (1826.-1913.). Na gradskom groblju u Đurđevcu sačuvan je nadgrobni spomenik nad grobom Petra i Karoline Fusić....

Šumar Đuro Ivandija (1820. – 1899.)

Nadlugar Đuro (Juraj) Ivandija rođen je 3. travnja 1820. u Đurđevcu u mnogobrojnoj graničarskoj obitelji Mije i Roze Ivandija rođene Kucel. U Đurđevcu se 1844. godine vjenčao s Jelom Mihinić rođenom Grdenić, udovicom Đure Mihinića, i u tome braku rođeni...

Žir

Žir je kao plod hrasta davno prije imao veću važnost nego danas. Još za krajiškog vremena ovdje su se prostirale stare hrastove šume koje ne samo da su davale drvo za gradnju i ogrjev, nego i žir kao glavnu hranu...

Svinja u frazeologiji đurđevečkoga kajkavskoga govora

O tome kako su pojedine domaće životinje poslužile u osmišljavanju raznih uzrečica, poslovica, predviđanja vremena i ostalih frazeoloških oblika đurđevečkoga kajkavskoga govora, pisali smo u nekoliko navrata na primjeru konja, krave, kokoši, mačke i psa. Sada je riječ o svinji....

Inž. šumarstva Mijo Šandrovčan (1910. – 1952.)

Mijo Šandrovčan rođen je 1. siječnja 1910. godine u Budančevici u seljačkoj obitelji. Nakon osnovnog školovanja u Kloštru Podravskome u Zagrebu je svršio klasičnu gimnaziju, a zatim se 1931. godine upisao na Šumarski fakultet u Zagrebu. Nakon završenog studija 1936....

„Kolijnak“

U đurđevečkom kajkavskom govoru pod izrazom kolijnak smatramo šumarak, prvenstveno onaj u kojem se uzgaja bagrem, to jest, nerod. Isto ime nosi i Ulica Pavla Radića u Đurđevcu. Kolijnak je zapravo dobio ime po kolcu, odnosno kojlu. Smješteni su u...

Svećenik Martin Šantuš (1809. – 1881.)

Jedan od virovskih župnika o kojem znamo najviše podataka je svećenik Martin Šantuš koji je živio u 19. stoljeću. Rođenjem Podravec ostao je vezan za Podravinu gotovo čitavo vrijeme svoje svećeničke službe, a posljednjih 15 godina života proveo je u...

Svećenik Stjepan Kenđel (1747. – 1778.)

Još jedan u nizu svećenika koji su rođeni u podravskome mjestu Virju, a koji su potpuno zaboravljeni je i Stjepan Kenđel koji je živio u 18. stoljeću i u povijesnim izvorima pisanim na latinskom jeziku njegovo je ime zabilježeno u...

Učitaj još
Podravske širine