folder Kategorija: Flora i fauna
Ukupno: 104
Abdovina ili hebd (Sambucus ebulus L.), kako ju zovu Podravci, zeljasta je biljka do dva metra visoka. Raste na vlažnim mjestima uz rubove šuma i putove, te na šumskim čistinama. Listovima nalik je bazgi, a bijeli ili ružičasti cvjetovi sakupljeni...
Najčešća životinja s kojom se svakodnevno susrećemo svakako je vrabac pokućarac (Passer domesticus L). Hrani se raznim sjemenkama, žitom, kukcima, pupoljcima, te otpadcima ljudske hrane. Gnijezdi se vrlo često ispod krovova ili u zidnim udubinama. Gnijezdo gradi od suhih biljnih...
Divlje svinje odvajkada su prisutne u našem kraju, ali tada nisu radile tolike štete u polju kao danas. O njima je Jalžabetić, seljak i političar, napisao 1898. godine slijedeće: Pred jeno dve lete so se do nas doklatile divje svinje....
Sončarka, odnosno sunčanica Macrolepiota procera (Scop:Fr) Singer, jedna je od brojnih jestivih gljiva našega kraja. Nalazimo je u okolnim bagremovim šumarcima već od početka jeseni, ovisno klimatskim uvjetima. Stručak joj je visok do 30 cm a navrh njega veliki je...
Najstarija pasmina goveda u Podravini, koja se uzgajala prije pincgavske, mölthalske i simentalske, bila je podolska pasmina. Ona potječe iz Podolije i Volhinije, odnosno iz stepskih područja Rusije i Ukrajine. Podolac spada u krupna goveda, sivobijele do tamnosive boje i...
Kukuruz, jedna od tradicionalnih ratarskih kultura, u Đurđevcu se naziva kukruz. Stabljika je betvo, ili kukruzina, lišće perje, klip lat, komušina luščijne, okomak kocen, svila mustači a metlica kečka. Upotrebljavao se za ljudsku prehranu (kruh, žganci, kaša, trenc, zlevanka…) i...
Vlasulja bradica (Festuca vaginata Waldst. et Kit.) biljka je iz porodice trava. Uz sivkastu gladicu jedina je endemična biljka pješčarka, koja raste samo na pješčarskim površinama. Uspjela se koliko toliko održati na Đurđevečkim peskima od početka 20. stoljeća, kada je...
Direktori su direktno rodni hibridi američke vinove loze. Zapravo, oni nisu sorte jer su necijepljeni. Direktor daje rod na jednogodišnjoj lozi, za razliku od cijepova koji rode na višegodišnjoj. Stoga su se orezivali na reznike, a ne na lucnjeve. Dakle,...
Stariji Podravci, vičniji kajkavskome govoru, često znaju reći Potrite čemerika! i Idi k čemerike stare!; u prijevodu rekli bi, „Idi k jadu“. Riječ je o čemeru (jad, gorčina). Glagol čemeriti se znači pak gnojiti se (o rani). Međutim, čemerika (lat....
U prijašnje vrijeme, kada su Đurđevec okruživale velike močvare, zasigurno je bilo i puno rodinih gnijezda. U takvom su okruženju hrane imale na pretek. Rodinih gnijezda u Đurđevcu danas je tek nekoliko. Najstarije gnijezdo nalazi se na metalnom stupu ispred...
Pezdec je domaći naziv za jednu vrstu gljive. Riječ je o gljivi puhari (Lycoperdon sp.), koju se može naći na livadama. Mlada je puhara bijele boje i jestiva je, a kad ostari tada posmeđi, a unutarnji dio pretvori se u...
Tri godine raste pod zemljom a četvrte se rodi da bi živio ovozemaljski život od nekoliko dana. Riječ je o hruštu (Melolontha melolontha L.), kukcu kornjašu kojem svjedočimo ovih dana. Podravci ga nazivaju rožđak, ruščaj, brumbaš i keber. Hrušt glasno...