Porod
Nekad je žena znala da je noseća jer se osjećala slabo, nije imala tek za jelo i neje imala pri sebe (menstruaciju). Ostale žene u kući za to su vrijeme pripremale odjeću za dijete, a budući otac pravio je zipku...
folder Kategorija: Narodni običaji
Ukupno: 211
Domaći sir
Domaći sir – omiljeno jelo, mliječni proizvod neizostavan na svakome podravskom stolu, nekad i danas. Meki kravlji sir, kuhani polutvrdi (šajtov), sir čebričnak (Đurđevec) ili tuničnjak (Virje), slegneni sir, sir z siriščem, prge, sušeni v rolu… Sve su to jeli...
„Iti f selo“
U đurđevečkom kajkavskom govoru postoji zanimljiva uzrečica: Iti f selo!. Ima dvojako značenje. Prvo, pod tim se podrazumijevao svaki odlazak poslom u središte mjesta (kupovina, odlazak u općinu, na sud, u župni ured…). Starija inačica glasila je iti vu varaš....
Štovanje sveta Tri kralja u Đurđevcu
Štovanje sveta Tri kralja u Đurđevcu vrlo je dugo. Jedan od pokrajnih oltara u župnoj crkvi svetog mučenika Jurja u Đurđevcu posvećen je trojici svetih kraljeva ili mudraca čiji blagdan slavimo 6. siječnja. Toga ja dana u Đurđevcu proštenje...
Prigodno pucanje u Đurđevcu
Pucanje u Podravini, pa tako i u Đurđevcu, ima dugu tradiciju. Poznato je da se pucalo u raznim prigodama još u 19. stoljeću. Pucalo se je prigodom većih crkvenih i svjetovnih blagdana i događanja, na primjer, 8. svibnja 1891. godine...
„Betlemarska“ čestitarska pjesma
Betlemari su bili dječaci koji su za božićnih blagdani obilazili kuće štalicom, pjevali prigodne pjesme i čestitali Božić i Novo Leto. Desetak takvih pjesama ostalo je sačuvano, a pribilježili su ih sakupljači usmenoga narodnog blaga. Za pjesmu Stani gore pouzdano...
„Kongluf“
Kongluf (kuglof, nabujak) vrsta je starog podravskog kolača. Peče se u glinenoj posudi s rebrastim stijekama, zvanoj konglufenka. Takve posude različitih veličina izrađivali su mjesni lončari. Za pripremu tijesta upotrebljavalo se bijelo pšenično brašno, kao za diganko, malo soli, guščja...
„Prelog“ / ugar
Prelog na đurđevečkom, odnosno ugar, starinska je metoda obnavljanja obradivih ratarskih površina za vrijeme ekstenzivne obrade tla. Zemlja se zapravo odmarala i po nekoliko godina u svrhu održavanja plodnosti, ujedno predstavljajući jedan vid plodoreda. Cilj je bio da se prirodnim...
Divje ili šumske dekle
U Podravini je posebno bilo rašireno narodno vjerovanje u divje (divlje) ili šumske dekle (djevojke). Zanimljivo je da su one, prema vjerovanju, stanovnice nizinskih gustih podravskih šuma, a ne onih bilogorskih. Tako su priče o divjemi deklami posebno raširene u...
„Zdenec“
Seljačko je dvorište bilo nezamislivo bez zdenca, bunara, jer je voda služila za pranje, kuhanje i napajanje stoke. Bez vode se nije moglo, pa makar baš dva susjeda koristila zajednički bunar podignut na međi, ili bi više susjeda vuklo vodu...
Pečenje kruha na starinski način
Nekoć se kruh pekao jednom tjedno, ovisno o broju ukućana. Jeo se uglavnom kukruzni, te od mješavine mejle (brašna), takozvani smesni. Takav kruh zvan je smešnak. Obično se umiješalo dvije trećine kukuruznog i jedna trećina raženog ili ječmenog brašna, odnosno...
Lipa i „lipec“
Lipa raste i u Podravini, a narod je cijeni radi njezina ljekovitog cvijeta. Lipov tej (čaj) koristi se za liječenje prehlade i bolesti dišnih organa, te pospješuju znojenje i mokrenje. Lipa cvate 2-3 tjedna a ponekad i puno kraće. Kod...
Učitaj još