folder Kategorija: Zavičajna povijest
Ukupno: 231
O đurđevečkom tiskaru Miroslavu Weineru danas vrlo malo znamo. Poznato je tek nekoliko podataka koji ne daju posve jasnu sliku njegova životopisa. O njem je prema sjećanjima pisao književnik Mato Kudumija u svojoj knjizi o Đurđevcu. Navodno se rodio u...
Ne bi se odužili ilircu Ferdi Rusanu Virovci su odlučili podignuti mu spomenik u Virju. Na prijedlog Rusanova prijatelja učitelja Franje Lugarića osnovan je privremeni odbor odmah nakon Rusanove smrti 1879. godine, a kad je stiglo odobrenje od vlade u...
Premda je djelovanje stranaka i političkih organizacija u Kraljevini Jugoslaviji bilo zabranjeno nakon Šestosiječanjske diktature 1929. godine, Udruženju četnika odobren je rad u siječnju 1930. godine. Ono je krenulo s osnivanjem četničkih organizacija i u Hrvatskoj, a okupljalo je Srbe...
Izbore općinskoga poglavarstva u đurđevačkom kotaru prije su znali režirati sami općinski načelnici ili kotarski predstojnici, kako je komu odgovaralo, ili su pak raznim spletkama poništavali i ponavljali izbore sve dok ne bi bili izabrani njihovi kandidati. Na izborima za...
U vrijeme banovanja Dragutina Khuen-Hedervaryja vladalo je veliko nezadovoljstvo naroda u Hrvatskoj i Podravini, pa tako i u Đurđevcu. Pristalice mađaronske vlasti u općinskom poglavarstvu svim su mogućim načinima utjecale na ishode izbora, izborne liste, kandidate i glasače i lažno...
Od 2008. godine povjesničari Blanka Matković i Stipe Pilić u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom radili su na detektiranju grobišta žrtava stradalih u posljednjim mjesecima Drugoga svjetskog rata i u prvim mjesecima poraća. Na osnovu prikupljenih podataka 2017. godine načinjena je karta...
Na mjestu današnjeg Kloštra Podravskog u srednjem vijeku nalazio se franjevački samostan svetog Stjepana. Prema dostupnim podacima taj je samostan osnovan 1292. godine. Neki smatraju da su krajem 13. stoljeća franjevci došli u još stariji benediktinski samostan koji je bio...
Netom nakon odlaska Osmanlija iz Virovitice 1684. godine počeli su se Hrvati naseljavati na prostoru između Đurđevca i Virovitice. Godine 1710. pitomačko naselje činila je tek jedna ulica. Mještani su u selu podigli kapelu posvećenu sv. Vidu. Selo je pripadalo...
Jedno od prvih arheoloških istraživanja na đurđevečkom području obavljeno je 1966. godine u blizini naselja Pod zidom nedaleko od Sirove Katalene. Nalazište se nalazi na padinama brijega Lipik iznad nizine i potoka na nadmorskoj visini od 230 metara. Za lokalitet...
Nužno je ukazati na jedan novinski tekst iz 1898. godine koji zorno opisuje i govori o đurđevečkoj utvrdi. Ovdje ćemo citirati dio teksta. Napisao ga je nepoznati autor pod inicijalima P. R. C. Tekstopisac ga naziva biskupovim gradom, ukazujući na...
O postojanju crkvenog zbora u Đurđevcu uopće ne treba dvojiti, a u povijesnim izvorima spominje se krajem 19. stoljeća kad su ga vodili orguljaši otac i sin Alojz i Josip Kolar. Josip je izrastao u vrsnog orguljaša, pogotovo pjevača. Kao...
Knjižica svećenika Ivanka Vlašićka o selu Miholjanec jedna je od rijetkih takvih izdanja iz prve polovice 20. stoljeća. Vlašićek se inače bavio pisanjem radova povijesne tematike. Knjižica Miholjanci (Zdelja). Povijesne crtice, tiskana je u Nadbiskupskoj tiskari u Zagrebu 1923. godine....