folder  Kategorija: 

Ukupno:


„Tišlari“ / stolari

Baviti se stolarskim obrtom nekad je bio veoma unosan posao. Uvijek je nekome trebalo izraditi kakav ormar, postel (krevet), stol, ladico (škrinju), stolicu, klupu, stolčeca, vrata, štok (dovratnik), oblok (prozor), policu, razne kutije, lajte za mejlo, korita od dasaka, kopajne...

Đurđevčani na Jubilarnoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu 1891.

Od 14. do 16. rujna 1891. godine u Zagrebu je prigodom 50. godišnjice Gospodarskoga društva održana velika gospodarska izložba. Na izložbi je sudjelovala i gospodarska podružnica u Đurđevcu, osnovana netom prije, odnosno izlagači s područja đurđevečkoga kotara. Budući da je...

„Brod“ / skela

Podravci su preko Drave prelazili skelom, koju su nazivali brod. Na našem području u 18. stoljeću vozilo je šest skela: drnjanska, sigečka, novigradska, molvarska, virovska i brodska. Sama imena govore čiji su se stanovnici njima služili. Brodska skela nalazila se...

„Košutica“ / obična kockavica

Obična kockavica (Fritillaria meleagris L.) biljna je vrsta iz porodice ljiljana. Sastoji se od nadzemnog dijela stabljike i lukovice. Krasi je veliki zvonasti ljubičasti cvijet prošaran bijelim kockicama, po kojima je dobila ime. Pojavljuje se u ožujku i travnju, a...

Goričari

Brigu o vinogradu u prijašnja vremena vodili su uglavnom stariji muškarci koji više nisu bili sposobni raditi u polju, ali su u vinogradu bili od koristi jer su u klijeti provodili veći dio godine. Zvali su ih goričari, i oni...

Gorička klet

U svakom se vinogradu obvezno nalazila i stara drvena klet koja je služila za odmor, mogući zaklon od nevremena, za spremanje alata, bačava i vina. Cijela konstrukcija klijeti bila je sagrađena od hrastova drveta, bez ijednog metalnog dijela, osim kovačkih...

„Drevena gorička preša“

Prije preša za grožđe od lijevanog željeza upotrebljavale su se velike drevene preše koje su izrađivali stolari. O njima su starci znali govoriti kako se za vrijeme berba grožđa s brijega na brijeg razlijegalo škripanje i cviljenje drevenoga šarafa pomoću...

Starinske sorte grožđa

Prije pojave filoksere i peronospore, koje su poharale podravske vinograde 1870-ih, prevladavale su stare sorte: belina (Heunisch weisser), ranina (Auguster weiser), starina (Moslavac, Mosler weisser), crnina (Urbanitraube blaue, Tanoviner blauer), imbrina (portugizac), kadarka ili bijela braničevka (Weisse Kadarka), a nakon...

Pil Presvetog Trojstva u Virju

Među najstarije sakralne spomenike u Virju spada pil Presvetog Trojstva koji se nalazi u parku pokraj župne crkve svetog biskupa Martina. Sudeći prema podatku istaknutom na pilu podignut je 1760. godine. No, 1927. godine pil je obnovljen i tada je...

“Pri magazinu” ili “Melinski breg” u Đurđevcu

Na početku Bjelovarske ulice u Đurđevcu, s lijeve strane, nalazi se prazan prostor trokutastog tlocrta koji nije imao nikakvu posebnu namjenu i često je izgledao vrlo neuredno. Ujedno ovo uzvišenje razdvaja Bjelovarsku ulicu od susjedne Ulice Pavla Radića. Među Đurđevčanima...

Pesoglavec

Vjerovanje u postojanje pesoglavcov jedno je od vrlo raširenih narodnih vjerovanja u Podravini. Prema zabilježenim pričanjima pesoglavci su bili nakazne ljudske spodobe s glavom koja je nalik psećoj. To su bila zla, divlja stvorenja, neprijateljski raspoložena prema ljudima koja su hvatala...

Povjesničar dr. Stjepan Antoljak (1909. – 1997.)

Hrvatski povjesničar Stjepan Antoljak rođen je u Doboju u Bosni i Hercegovini 29. kolovoza 1909. godine, no porijeklom je iz Virja u Podravini. Naime, Antoljakovi roditelji iz rodnog su Virja preselili u Bosnu jer je otac povjesničara Stjepana Antoljaka, kojem...

Učitaj još
Podravske širine