folder  Kategorija: 

Ukupno:


Pjesma „Oj sončece, sončece“

Ova  predivna podravska narodna pjesma danas je svima vrlo poznata. Pjesma je vrlo stara, i tužna. Pjeva o ranjenom graničaru u boju s Osmanlijama, a nastala je za vremena Vojne krajine, vjerojatno u 17. ili 18. stoljeću. Folkloraši i pjevački...

Picok u promidžbenoj ulozi

Može se reći da su nakon prve izvedbe scenskoga prikaza Legende o Picokima 1968. godine, sama legenda i picok postali veoma popularni u Podravini. Tako je picok odmah stupio u promidžbene vode. To je iskoristilo prehrambeno poduzeće Podravka u Koprivnici,...

Legenda o Picokima u pjesmama Đuke Tomerlina Picoka

Poznati đurđevečki književnik Đuka Tomerlin (1926. – 2010.), koji je stvarao na đurđevečkoj kajkavici, igrom slučaja nosio je nadimak Picok, pa je bilo i za očekivati da će u svojim djelima progovoriti o legendi o Picokima. Prvu pjesmu (Đuroki Picoki)...

Stanje poljoprivrede u Podravini 1864. godine

Prva gospodarska škola, odnosno Kraljevsko gospodarsko-šumarsko učilište djelovalo je u Križevcima od 1860. godine. Školski su učitelji osim praktične nastave, učenike vodili i na poučna putovanja Hrvatskom ne bi vidjeli kakvo stanje gospodarstva vlada na pojedinim područjima. Učitelj i ravnatelj...

Kapelica Trpnoga Isusa u Budančevici

Štovanje Trpnog ili Trpećeg Isusa (lat. Iesus patiens) posebno se raširilo u 18. stoljeću. Otada potječu mnoge skulpture Trpnoga Isusa i diljem Podravine. Mnoge od njih su sačuvane zahvaljujući tome što su nad njima podignute kapelice. Jedna od takvih kapelica...

Odbojkaško igralište kod Staroga grada u Đurđevcu

Jeste li znali da se je kod Staroga grada u Đurđevcu nalazilo odbojkaško igralište? Bilo je to u doba poslije Drugoga svjetskog rata kada Stari grad nije imao neku posebnu namjenu. Ispred utvrde je bio prazan prostor na mjestu nekadašnjeg...

Pripremanje vrtova na pješčanom tlu

Budući da su Đurđevčani svoje naselje podigli na pješčanim gredama bili su primorani na takvom terenu urediti i svoje vrtove. Zato su vlasnici kućnih parcela na pijesku imali težak posao ne bi li takvo tlo priredili za uzgoj povrtelja. Takve...

„Komari, obadi, slepci, serepike“

Ljeti nas često znaju gnjaviti i ubadati komarci, kako koje godine, a sad si zamislite kako je bilo našim Podravcima pred nekoliko stotina godina dok je cijeli ovaj kraj bio premrežen močvarama, mrtvicama i dravskim rukavcima. Pored toga, napadali su...

„Farbanje“ prirodnim bojama

Čovjekovu pozornost oduvijek je privlačio raskoš boja u prirodi. Stoga je boja imala veliku važnost u životu čovjeka. Danas u kajkavskome rabimo riječi farba, farbati, majlati (njem. malen). Sve boje dobivale su se od prirodnih materijala. Farbalo se platno, pređa,...

Društvo hrvatskih katoličkih đaka u Virju

Poznato da je do početka 1940-ih godina u Virju djelovalo petnaestak različitih društava. Između ostalih aktivno je bilo Društvo hrvatskih katoličkih đaka, jedno od nekoliko katoličkih društava u Virju, kakva su se u Hrvatskoj osnivala od početka 20. stoljeća, a...

„Jalsa, jalša“ – joha

Joha (Alnus) listopadno je drvo iz porodice breza (Betulaceae). U Podravini rastu crna (Alnus glutinosa L. Gaertn. ) i bijela joha (Alnus incana). Podravci je nazivaju jalsa i jalša, johinu šumu jalšik, a drvo jalševo drevo. Naraste do 25 metara, deblo je...

Nazivi močvarnih područja đurđevečke Podravine

Na spomenutom je području pred nekoliko stotina godina prevladavao veoma vlažan i vodotopan teren, od močvara u okolici Đurđevca, Virja, Molva i drugih naselja pa sve od pijesaka do rijeke Drave. To su područje zauzimale prostrane šume, bare, poplavljene livade,...

Učitaj još
Podravske širine