folder Kategorija:
Ukupno:
Adolf Blaga rođen je 21. travnja 1889. godine u Ferdinandovcu od oca Đurđevčana Matije Blage i majke Barbare Blaga rođene Fusić. Pučku školu završio je u Ferdinandovcu, gimnaziju je polazio u Bjelovaru i Zagrebu a teologiju na Bogoslovnom fakultetu u ...
Od 2008. godine povjesničari Blanka Matković i Stipe Pilić u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom radili su na detektiranju grobišta žrtava stradalih u posljednjim mjesecima Drugoga svjetskog rata i u prvim mjesecima poraća. Na osnovu prikupljenih podataka 2017. godine načinjena je karta...
Do nedavno se najstariji spomen Đurđevca, odnosno srednjovjekovnog Sela svetog Jurja, smještao u 1267. godinu. No, zahvaljujući istraživanjima koje je proveo Ranko Pavleš znamo da najstariji spomen Đurđevca potječe iz 1237. godine. Naime, te godine se u jednom dokumentu spominje...
Prošla su tri desetljeća otkako je objavljena monografija Đurđevca čiji je autor franjevac Paškal Cvekan (1913. – 1998.). Monografija nosi naslov „Đurđevac – kakav nije poznat“ čime se htjelo naglasiti da su u njoj objavljeni podaci koji do tada nisu...
Među prvim znanstvenicima i istraživačima koji su na početku 20. stoljeća pokazali interes za Đurđevečke peske bio je poznati hrvatski zoolog i entomolog dr. August Langhoffer. Nakon objave članka đurđevečkog učiteljskog para Anke i Milana Poljaka o Đurđevečkim peskima na...
Na mjestu današnjeg Kloštra Podravskog u srednjem vijeku nalazio se franjevački samostan svetog Stjepana. Prema dostupnim podacima taj je samostan osnovan 1292. godine. Neki smatraju da su krajem 13. stoljeća franjevci došli u još stariji benediktinski samostan koji je bio...
Netom nakon odlaska Osmanlija iz Virovitice 1684. godine počeli su se Hrvati naseljavati na prostoru između Đurđevca i Virovitice. Godine 1710. pitomačko naselje činila je tek jedna ulica. Mještani su u selu podigli kapelu posvećenu sv. Vidu. Selo je pripadalo...
Suživot čovjeka i vode znao je ponekad stvorio loš ishod, odnosno koban po samoga čovjeka. Podravcima se često na putu do svojih imanja na konacima priječila rijeka Drava. Znali su je obuzdati ali je ponekad došlo do loših procjena, naglosti...
Narodni uskrsni običaj zvan matkanje vezan je uz prvu nedjelju nakon Uskrsa, koju još nazivamo Mladi Vuzem, Bela nedela i Matkanica. Ovaj čin izvodile su djevojčice, djevojke, pa ponegdje i dječaci, a riječ je o obrednoj razmjeni pisanica. Djevojčice su...
Rekli bi Podravci: To je napast!, a krumpirova zlatica to zaista jest jer su naše bake zaista vodile rat s ovom štetočinom. Zna se da je u nas došla s krumpirom iz Texasa (SAD), pa kažemo da su nam je...
Jedno od prvih arheoloških istraživanja na đurđevečkom području obavljeno je 1966. godine u blizini naselja Pod zidom nedaleko od Sirove Katalene. Nalazište se nalazi na padinama brijega Lipik iznad nizine i potoka na nadmorskoj visini od 230 metara. Za lokalitet...
Najimućnija i najutjecajnija obitelj u Pitomači bila je obitelj Karla/Dragutina Götza st. (1837. – 1915.), koji se u Pitomaču doselio nakon 1860. godine iz Ugarske. Oženio je Đurđevčanku Barbaru Điketa (1847. – 1902.), s kojom je imao čak desetero djece....