folder Kategorija:
Ukupno:
Podravci su od starine pušili lule, pa su zato uzgajali i duhan. Zimi bi kakve posude zapunili zemljom crnicom spod drvocepa i zasijali sjeme, držali ga na toplome i zalijevali. Biljke su sadili u proljeće na skrovitim mjestima u polju...
Pored postojeće mjesne čitaonice u Đurđevcu radićevci su na čelu s Tomom Jalžabetićem 4. ožujka 1906. godine osnovali Pučku knjižnicu. Smjestili su je u zgradu njihove Hrvatske seljačke zadruge na glavnom trgu preko puta župne crkve. O osnivanju knjižnice pisao...
O postojanju crkvenog zbora u Đurđevcu uopće ne treba dvojiti, a u povijesnim izvorima spominje se krajem 19. stoljeća kad su ga vodili orguljaši otac i sin Alojz i Josip Kolar. Josip je izrastao u vrsnog orguljaša, pogotovo pjevača. Kao...
Prelaženje preko velike rijeke kao što je Drava u prošlosti nije bilo nimalo bezazleno ni lako. S obzirom na to da je mostova bilo vrlo malo, ljudi su prelazili rijeku na povoljnim mjestima pomoću brodova ili skela. Zbog toga su...
Mato Lešćan bio je priznati hrvatski skladatelj, orguljaš, improvizator, zborovođa, glazbeni pedagog, muzikolog, znanstvenik teoretičar, istraživač i glazbeni urednik. Rođen je u Đurđevcu 25. veljače 1936. u skromnoj katoličkoj obitelji od oca Bolte Lešćana i majke Zore Lešćan rođene Banko....
Ovu kratku priču pribilježio je Miroslav Dolenec Dravski 1971. godine iz usta Zlate Kopas u Šemovcima: „Prije se neje venčalo v Šemovce, nego se je išlo na Vire jerbo je tam fara, i to se je išlo na kole. Onda...
Knjižica svećenika Ivanka Vlašićka o selu Miholjanec jedna je od rijetkih takvih izdanja iz prve polovice 20. stoljeća. Vlašićek se inače bavio pisanjem radova povijesne tematike. Knjižica Miholjanci (Zdelja). Povijesne crtice, tiskana je u Nadbiskupskoj tiskari u Zagrebu 1923. godine....
Toponim Mlađi prisutan je na đurđevečkom području. Riječ je o plodnim oranicama u okolici ušća potoka Hotova u kanal zvan Matočina. Budući da u tom prostoru đurđevečke oranice graniče s virovskima, Virovci također taj predio nazivaju Mlađima. Hotova je bilogorski...
Prva škola u Kalinovcu spominje se 1829. godine. Nastava se održavala u novoj školskoj zgradi od drveta sagrađenoj uz seosku štaciju. Kao i u mnogim drugim mjestima, zgrada je postala premalom pa je odlučeno da se podigne nova moderna školska zgrada....
Ima puno primjera koji potvrđuju da je Vojna krajina iznjedrila brojne obitelji koje su dale nekoliko naraštaja krajiških vojnih časnika i svećenika. No, evo primjera i o đurđevečkoj učiteljskoj obitelji Vrbančić. Matej Vrbančić rođen je 16. veljače 1839. godine od...
Mnogi narodni običaji vezani su uz određene blagdane i prigodne datume tijekom godine. Takav je običaj i za Fašenk. Za pojedine već znate, ili ste čitali o njima. Ovdje ćemo govoriti o još nekima, manje poznatima. Ujutro na Fašenk žene...
Etnograf i etnomuzikolog Zvonko Lovrenčević (1911. – 1990.) iz Bjelovara obišao je tijekom svoga istraživanja bilogorski kraj i zabilježio brojne narodne običaje i napjeve. U svome traganju za narodnim blagom nije se orijentirao samo na bilogorski kraj u okolici Bjelovara,...