folder Kategorija:
Ukupno:
Ako se vratimo u prošlost na seosko imanje, zatičemo na desetke raznih vrata: vulična, gančena (ulazna vrata u kuću), kujnska, štalska, vrtna, na komore, špajze, iže (velikoj sobi), ižice (sobici), šupe, ambaru, svinskom i kokošjem kocu… Zanimljivo je da nijedna...
Najpoznatiji podravski glazbenik koji svira na tradicijskom instrumentu cimbulama je Andrija Maronić iz Đurđevca. Rođen je u Ždali 28. studenoga 1948. godine u obitelji u kojoj se tradicionalno njegovala glazba. Tako je od rane mladosti svirao u krugu drugih svirača...
Do danas je u Podravini potpuno iščezlo sjećanje na obitelj i prezime Nabijač. Članovi ove obitelji obilježili su povijest podravskih naselja Đurđevca i Virja u 18. i dijelu 19. stoljeća. Njihov ugled potječe od angažmana u različitim službama u Vojnoj...
Pitate li koga za Zitu, svi će se rado prisjetiti Ivana Jendrašica, poznatog đurđevečkog brijača, osebujnog čovjeka i šaljivca. Ivan Jendrašic Zito rođen je 19. studenoga 1943. godine od oca Ivana (1913. – 1982.) i majke Marije rođene Seleš (1917....
“Aaa Marija velika je šumarija. A još vekši Plamaceta ko e pojel pol maceta” Ova rugalica izričito se odnosi na đurđevečko prezime Flamaceta (stariji Đurđevčani zbog prilagodbe svome govoru kažu Plamaceta). Među članovima obitelji sačuvana je predaja kako je...
Poznato je da su Podravci u zaprežna kola uprezali ne samo konje, nego i krave. To se odnosilo samo na siromašnije obitelji koje si konje nisu mogle priuštiti, a i količina grunta im je bila mala pa su ga uspijevali...
Podravci su oduvijek posebnu pozornost posvećivali uređenju zidova kućnih prostorija. Bez obzira bili omazani blatom ili ožbukani, bijelili su ih gašenim vapnom, odnosno vapnili. Vapno se razmutilo vodom, a potom se vapnilo metlicom ili kakvom četkom domaće izrade, ili kupovnom....
Jedna od brojnih vrsta naše pernate divljači je fazan. Često ga viđamo na našim poljima, šumarcima i u vinogradima. Mužjak posebno plijeni pozornost svojom ljepotom, to jest šarenim perjem, te repom dugačkim do 60 cm. Hrani se poljskim plodovima, crvićima...
Završetak Prvog svjetskog rata ili Velikog rata – kako se taj sukob svjetskih razmjera tada nazivao – nestrpljivo su dočekali i u Virju. U ratne svrhe su 1917. godine bila rekvirirana zvona s crkava kako bi se od njih izradilo...
Jedan od znamenitih Virovaca iz novijeg doba svakako je Martin Matišin. Bio je jedan od osnivača Zavičajnog muzeja u Virju i jedan od pokretača izdavačkog projekta koji traje i danas – zbornik „Virje na razmeđu stoljeća“ te autor nekoliko djela...
Među mnogobrojnim svećenicima koji su u 19. stoljeću rođeni u Đurđevcu je i Martin Kožar. Za razliku od većine svećenika poteklih iz Đurđevca pokopan je na gradskome groblju u Đurđevcu u obiteljskom grobu uz svoje roditelje. Taj je grob danas...
Tatula, odnosno kužnjak (Datura stramonium L.) je ljekovita biljka koju su Podravci često upotrebljavali u pučkoj medicini i za liječenje stoke. Cvijet je bijeli, izdužen, ljevkast, plodovi jajoliki i bodljikavi puni crnog sjemenja. Kad plod dozori raspukne se i izbaci...