„Iti f selo“
U đurđevečkom kajkavskom govoru postoji zanimljiva uzrečica: Iti f selo!. Ima dvojako značenje. Prvo, pod tim se podrazumijevao svaki odlazak poslom u središte mjesta (kupovina, odlazak u općinu, na sud, u župni ured…). Starija...
Kategorija: Đurđevečki govor
Zakaj Đurđevec (ne)je – Đurđevec?
„Zakaj Đurđevec (ne)je – Đurđevec?“ – pitanje koje je javno postavio prof. dr. sc. Velimir Piškorec u svojoj knjizi „Georgiana: Rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hrvatskokajkavskoj knjiženosti“ iz 2005. godine i danas...
“Maček i mačka” u đurđevečkom govoru
Nekad je, a skoro i danas, svaka kuća držala barem jednu mačku. Normalno je da se nisu ostavljali svi okočeni mačići, već oni ljepši, ili prema spolu, te po želji i potrebi. Budući da...
Fučkove humoristične crtice u Đurđevačkom vjesniku (1954.)
Đurđevčan Martin Fuček, učitelj, pedagog i dječji pisac (11. XI. 1903. – 7. VII. 1968.), najpoznatiji je po svojim dječjim pričama, bajkama, basnama i crticama. Njih stotinjak objavio je u brojnim dječjim časopisima. Mnoge...
Starinske sorte jabuka
Jaboka (plod i drvo), jabočeca, jabočnača (savijača s jabukama), jabočina (sok od jabuka), naše su kajkavske riječi u svezi jabuke. Stare jabuke nalazimo, kao nekad tako i danas, na našim vrtovima i vinogradima. O...
Hungarizmi u đurđevečkom govoru
Đurđevečki govor obiluje posuđenicama iz različitih jezika s čijim su govornicima Đurđevčani dolazili u doticaj tijekom proteklih stoljeća. Najbrojniji su germanizmi, odnosno posuđenice iz njemačkog jezika. To je razumljivo jer je Đurđevec nekoliko stoljeća...
„Cucek“ / pas
Cucka svakako možemo uvrstiti među naše domaće životinje koje su služile čovjeku, i s kojima je odvajkada drugovao, za razliku od današnjega kojeg smatraju kućnim ljubimcem. Nekad cucek nije bio ljubimac, nego je bio...
Stare dječje brojilice
Brojilice su kratke dječje pjesme koje se recitiraju u jednom tonu. Lako se pamte, imaju ritam, i melodične su. Svrstavamo ih u usmenu narodnu književnost. Djeca su se njima često služila u svakodnevnoj igri...
Kajkavski nazivi mjeseca u kalendaru
Većina europskih naroda mjesece naziva latinskim, ili iz njih izvedenim imena. Hrvati su im među rijetkima nadjenuli vlastita pučka imena, a oni s kajkvskoga govornog područja pak svoja, i što je zanimljivo, većina mjeseci...