„Plivati po ajdine“
Svaka je uzrečica u našim podravskim kajkavskim govorima nastala na osnovu kojekakvih dogodovština, ponekad čak i smiješnih. Jedna je od njih ostala upamćena po tome kako su sesvečki dečki plivali po ajdine, odnosno po...
Kategorija: Đurđevečki govor
Prezimena i nadimci po imenima životinja
Onomastika je grana lingvistike koja se bavi proučavanjem imena, prezimena i nadimaka. Prezimena su s etimološke strane nastajala od osobnih imena, nadimaka, zanimanja, karakternih i kakvih drugih osobina čovjeka, geografskog porijekla, ali i od...
Flamacetina rugalica
“Aaa Marija velika je šumarija. A još vekši Plamaceta ko e pojel pol maceta” Ova rugalica izričito se odnosi na đurđevečko prezime Flamaceta (stariji Đurđevčani zbog prilagodbe svome govoru kažu Plamaceta). Među članovima...
Etnografski rad Tome Jalžabetića iz 1898. godine
Krajem 19. stoljeća JAZU je pokrenula izdavanje Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena, a za urednika postavila Antuna Radića. Radić se odmah prihvatio posla i počeo obilaziti hrvatske krajeve u potrazi za...
„Graj“ / grah
Na jelovniku starih Podravaca grah (Phaseolus vulgaris L.) je zauzimao jedno od vodećih mjesta. Stoga nisu uzalud govorili: Kaša naša, japin graj i mamino zejle!. Za jelo se pripremao na više načina: na juve,...
Opjevana šuma „Širine“
Široke so virovske širine – početni je stih lijepe i popularne pjesme koju danas izvode mnoge pjevačke skupine kulturno-umjetničkih društava i samostalne pjevačice i pjevači. Pjesma Široke širine ujedno je svojevrsna „himna“ Picokijade i...
„Iti f selo“
U đurđevečkom kajkavskom govoru postoji zanimljiva uzrečica: Iti f selo!. Ima dvojako značenje. Prvo, pod tim se podrazumijevao svaki odlazak poslom u središte mjesta (kupovina, odlazak u općinu, na sud, u župni ured…). Starija...
Zakaj Đurđevec (ne)je – Đurđevec?
„Zakaj Đurđevec (ne)je – Đurđevec?“ – pitanje koje je javno postavio prof. dr. sc. Velimir Piškorec u svojoj knjizi „Georgiana: Rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hrvatskokajkavskoj knjiženosti“ iz 2005. godine i danas...
“Maček i mačka” u đurđevečkom govoru
Nekad je, a skoro i danas, svaka kuća držala barem jednu mačku. Normalno je da se nisu ostavljali svi okočeni mačići, već oni ljepši, ili prema spolu, te po želji i potrebi. Budući da...