folder Kategorija: Đurđevečki govor
Ukupno: 66
Riječ krajnec ima višestruko značenje u đurđevečkom kajkavskom govoru. Krajnec je naziv za drvenog lutka, ali u ovome slučaju naglasak je dat na druga dva značenja. Đurđevčani Krancima smatraju Slovence u širem smislu, u užem pak stanovnike pokrajine Kranjske (Carniola)...
Naravno da su mještani svakog sela sebe smatrali radišnima i poštenima, a one iz susjednih gorima od sebe. Kad bi tako bilo, onda ovih s negativnim osobinama nikad ne bi ni bilo. Riječ je i o uvriježenim mišljenjima izvedenima iz...
Poznato je da su mjesni govori (govori pojedinih naselja) jezično blago u Hrvata, odnosno da su neraskidivim dijelom hrvatske kulture i hrvatskoga identiteta, stoga je važno o njima skrbiti te osvijestiti da su neprocjenjiva vrijednost. Zvučni atlas hrvatskih govora interaktivni je prikaz...
O starim narodnim predajama Đurđevca i okolice doznajemo iz pera Mare Matočec, naše književnice i političarke. Za pojedine znamo upravo zahvaljujući njoj samoj, koja ih je bilježila u svojim radovima i tako sačuvala od zaborava. Jedna od njih govori o...
Jana Babaševa, Mandala mičetinska, Beda Karvaševa, prda Majerova, šundurika ti jena, smoksan ti jeden, ti si kak majka Blažokova Pored ostaloga, i prezimena (imena) su, odnosno određeni žitelji, poslužili za osmišljavanje frazeloških oblika đurđevečkoga kajkavskoga govora. Ovim poredbama naglašavale su...
Đurđevčanima su prilikom tvorbe brojnih uzrečica i poslovica često poslužile domaće životinje s kojima su svakodnevno živjeli. Jedna je od njih i krava. Bilo je to i za očekivati jer su u svome bližem okruženju pronalazili nadahnuće za stvaranje frazeoloških...
Bogata frazeologija đurđevečkoga govora iznjedrila je brojne uzrečice od kojih izdvajamo desetak njih za koje se nedvojbeno može reći da su autohtone, jer o tome postoje čvrsti dokazi. Ova uzrečica, ispravnije rečeno poredbeni frazem, po svemu je sudeći nastala prema...
Svaka je uzrečica u našim podravskim kajkavskim govorima nastala na osnovu kojekakvih dogodovština, ponekad čak i smiješnih. Jedna je od njih ostala upamćena po tome kako su sesvečki dečki plivali po ajdine, odnosno po heljdi zasijanoj u polju. Ovu je...
Onomastika je grana lingvistike koja se bavi proučavanjem imena, prezimena i nadimaka. Prezimena su s etimološke strane nastajala od osobnih imena, nadimaka, zanimanja, karakternih i kakvih drugih osobina čovjeka, geografskog porijekla, ali i od naziva životinja. Dakako da je najviše...
“Aaa Marija velika je šumarija. A još vekši Plamaceta ko e pojel pol maceta” Ova rugalica izričito se odnosi na đurđevečko prezime Flamaceta (stariji Đurđevčani zbog prilagodbe svome govoru kažu Plamaceta). Među članovima obitelji sačuvana je predaja kako je...
Krajem 19. stoljeća JAZU je pokrenula izdavanje Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena, a za urednika postavila Antuna Radića. Radić se odmah prihvatio posla i počeo obilaziti hrvatske krajeve u potrazi za suradnicima koji bi bilježili narodne običaje....
Na jelovniku starih Podravaca grah (Phaseolus vulgaris L.) je zauzimao jedno od vodećih mjesta. Stoga nisu uzalud govorili: Kaša naša, japin graj i mamino zejle!. Za jelo se pripremao na više načina: na juve, na šalato, na mašče, pečeni, graj...