folder Kategorija: Etnografski predmeti
Ukupno: 188
Jedno od pomagala za nošenje tereta u svakome obiteljskom gospodarstvu bio je i stolnak. Skrojen je od konopljenog platna, veličine običnog stolnjaka, po kojem je i dobio ime. Služio je za nošenje sijena, slame, trave, ubranih mahuna graha i koječega...
Strugajna je jedan od brojnih drvenih predmeta koje su izrađivali Romi koritari, koji su po koritu i dobili ime. Izrađivali su je kopajnem pomoću raznih alatki (npr. keser) od debljeg komada trupca vrbe ili topole. Još je nekoliko drvenih posuda...
Žene na selu zimi su se osim tkanja bavile i ukrašavanjem tekstila. Najviše su ukrašavale odjevne predmete, odnosno dijelove narodne nošnje, vankušnice (jastučnice), prekrivače za krevete, stolnjake, obrisače (ukrasne ručnike), feringe (zavjese), polke (krpe za pokrivanje), kuvarice i drugo. Riječ...
Porijeklo ručnog žrvnja za mljevenje žita seže u daleku prošlost i nalazimo ga kod mnogih naroda. Jedan pisani izvor spominje neki mlin (vodenica) na đurđevečkom području još 1549. godine, kada je u granično područje poslana posebna komisija koja je trebala...
Na stropnoj konstrukciji starinske seljačke kuće vidno mjesto zauzimao je tram. To je glavna stropna greda koja po sredini kuće u uzdužnom smjeru pridržava poprečne stropne grede, dakle na sredini njihova raspona. Najizražajnije djeluje u velikoj prednjoj sobi u kojoj...
U podravske tradicijske glazbene instrumente možemo ubrojiti i okarinu, neobičan puhački instrument o kojem veoma malo znamo. Poznato je da su je izrađivali lončari, budući da je napravljena od pečene gline. Okarina je zapravo tradicijski instrument rasprostranjen širom svijeta. U...
Onima koji ne znaju što je čiga najlakše ćemo pojasniti ako kažemo da je to đeram, kako govore Slavonci. Uvriježeno je mišljenje da čigo nalazimo samo u Slavoniji, ali nije tako. Bila je prisutna i u Podravini. Čiga je zapravo...
Uopćeno je mišljenje da su sve nekadašnje starinske podravske kuće pokrivane slamom, to jest ritkom ili škofom. Međutim, nije tako. Osim slame, kao pokrovni materijal služilo je i drvo, kojeg je u Podravini bilo u izobilju. Drveni pokrov zvan šindlin...
Jedna od brojnih alatki i pomagala koja nalazimo na seoskom imanju je i kluč za seno. Naravno, povezujemo ga sa sijenom, odnosno sjenikom (parma), gdje se upotrebljavao. Poznato je da se sijeno kolima dovozilo u sjenik, istovarivalo i gazilo da...
Pod gusenom peći podrazumijevamo peć od lijevana željeza (gus). Ovom prilikom ne mislimo na razne današnje moderne peći, već na peći od ove vrste materijala koje su prve bile dostupne u podravskome kraju, otprilike od kraja 19. i u prvoj...
Pribor za jelo u smislu escajga i bešteka tek je novijeg datuma. Seljački je puk nekad jeo prstima a za tekuću hranu upotrebljavao drvene žlice i šefle. Svaki je ukućanin tako imao svoju žlicu, a djeca zajedničku. Nakon jela samo...
Pokrivanje kose, odnosno glave udanih žena smatra se praslavenskim običajem. Ono je imalo magijsko značenje da, kosu kao izvor životne snage, treba skrivati od zlih sila. Djevojčice i djevojke nisu pokrivale glavu, osim prilikom obavljanja kakvih poslova kod kuće ili...