folder Kategorija: Narodni običaji
Ukupno: 211
Onomastika je grana lingvistike koja se bavi proučavanjem imena, prezimena i nadimaka. Prezimena su s etimološke strane nastajala od osobnih imena, nadimaka, zanimanja, karakternih i kakvih drugih osobina čovjeka, geografskog porijekla, ali i od naziva životinja. Dakako da je najviše...
Koledari čestitari su pri dolasku u kuću pjevali prigodne šaljive božićne pastirske pjesme. Danas se prisjećamo tek nekih, dok ih je većina zaboravljeno. Po svemu sudeći sačuvani stihovi pojedinih pjesama nisu cjeloviti, pa kod nekih zasigurno nedostaje i pokoja strofa....
Stari je običaj božićnih čestitara koledara obilaziti domove i ukućanima čestitati Božić i ostale božićne blagdane. Svi se sjećamo dječaka betlemarov i zvezdarov, poležaja i svećenikova ophoda s blagoslovom kuća i obitelji, kao i kućedomaćina koji unosi božićno svjetlo u...
Podravci su oduvijek posebnu pozornost posvećivali uređenju zidova kućnih prostorija. Bez obzira bili omazani blatom ili ožbukani, bijelili su ih gašenim vapnom, odnosno vapnili. Vapno se razmutilo vodom, a potom se vapnilo metlicom ili kakvom četkom domaće izrade, ili kupovnom....
Prije pojave raznih mehaniziranih berača, kukuruz se brao ručno i kolima dovozio kući na luščejne, odnosno komušanje. Ako su se kukuruzni klipovi spremali vu virjan (koš), onda se istovario i komušao na guvnu (u štaglju), a ako se spremao na...
Sokačice bile su žene koje su spremale hranu i kolače na svadbama. Riječ je pristigla iz mađarskog jezika (szakács). Zato i takozvanu ljetnu kuhinju, zasebnu manju zgradu unutar seoskog dvorišta, nazivamo sokačnicom. Riječ se danas vrlo rabi. Zamijenila ju je...
Na jelovniku starih Podravaca grah (Phaseolus vulgaris L.) je zauzimao jedno od vodećih mjesta. Stoga nisu uzalud govorili: Kaša naša, japin graj i mamino zejle!. Za jelo se pripremao na više načina: na juve, na šalato, na mašče, pečeni, graj...
S obzirom na današnja brojna, neobična i strana imena koja nadijevamo djeci, zanimljivo je vratiti se u drugu polovicu 18. stoljeća i vidjeti koja su imena tada prevladava. Za to poslužile su župne matične knjige krštenih. Danas imena nadijevamo mimo...
Seljački način života nije dopuštao objedovati svaki dan u kući. Podravci su od proljeća pa do zime često boravili u polju; sadili, sijali, okopavali, sušili sijeno, želi žito i ubirali ostalu ljetinu. Nakon doručka sjeli bi u kola i odvezli...
Naziv krumper, krumperic, svoje porijeklo vuče iz staroaustrijskog (die Krumpire) i od njemačkog (Grumbirne), a nazivao se i korun. Podravci nisu poznavali nazive sorata, nego su ga razlikovali kao beli, crleni i žoti, prema boji kore i „mesa“. Koru su...
Djevojka se u Đurđevcu naziva dekla, od milja deklica i dekličica, a u ljutnji dekletina. Djevojčica je pak deklička. Što napisati o deklaj? Tema kojoj ne bi bilo kraja. Djevojčice su nekad vrlo brzo postajale djevojkama, kako i same poslovice...
U prijašnje vrijeme Podravci nisu slavili rođendane, nego imendane. Dan rođenja ništa im nije predstavljao. Tada je vrijedilo kalendarsko načelo davanja imena po kojemu je dijete nakon rođenja dobilo ime po prvome nadolazećem svecu u kalendaru. Tako su svi znali...