U ranome novom vijeku obilje šuma i (polu)poplavnih područja predstavljalo je gotovo neiscrpan izvor svježeg poljoprivrednog zemljišta koje je trebalo ratarima i stočarima zbog povećanja stanovništva u to doba. Takva mjesta u đurđevečko-virovskoj Podravini...
Divlje svinje odvajkada su prisutne u našem kraju, ali tada nisu radile tolike štete u polju kao danas. O njima je Jalžabetić, seljak i političar, napisao 1898. godine slijedeće: Pred jeno dve lete so...
Vlasulja bradica (Festuca vaginata Waldst. et Kit.) biljka je iz porodice trava. Uz sivkastu gladicu jedina je endemična biljka pješčarka, koja raste samo na pješčarskim površinama. Uspjela se koliko toliko održati na Đurđevečkim peskima...
Premda je kod njih izazivala strahopoštovanje, Podravci su odavno savladali rijeku Dravu i iskoristili njezine brze i hirovite vode. Njome je čovjek odavna plovio drvenim čamcima i splavima. Uspoređujući današnju plovnost rijeke Drave, posve...
Da je uža okolica Đurđevca nekad davno bila sva pod močvarama i drvećem govore nam i sjećanja starijih ljudi, ili su pak te priče čuli od svojih djedova. Tako su za sušnijih godina na...
Rijeka Drava je zbog svoje veličine i hirovitosti nerijetko u prošlosti oduzimala ljudske živote. Posebno je opasno bilo prelaženje rijeke, bilo preko zaleđene površine zimi ili brodovima (skelama) i čamcima tijekom toplog dijela godine....
Đurđevečki peski danas zauzimaju značajno mjesto u krajoliku Hrvatske. Njihova posebnost čini ih jedinstvenim ne samo u Hrvatskoj, već i u široj okolici. Peski imaju višestruku važnost, od petrografske i geomorfološke, do florističke i...
Prvi radovi na pošumljavanju đurđevečkoga pijeska, što ga je vjetar raznosio po okolnim njivama, poduzeti su 1891. godine podizanjem vjetrobrana u loznom rasadniku, koji se nalazio na Peskima uz put koji vodi prema Molvama....
