folder Kategorija: Zavičajna povijest
Ukupno: 230
U Đurđevcu je do Drugoga svjetskog rata djelovalo nekoliko tiskara i knjigovežnica čiji su vlasnici ujedno vodili i knjižare i papirnice. Virovec Peroslav Ljubić (1869. – 1944.), najpoznatiji tiskar u ovome kraju, koji je svoj posao vodio u Virju od...
Manje upućenima na početku valja odmah pojasniti da je ovdje riječ o vlasništvu nad šumama i gospodarenju šumama. Još u krajiško doba šuma i obradiva zemlja bili su carsko vlasništvo. Što se šuma tiče, graničari su imali pravo korištenja šumama...
Prvi svjetski rat rezultat je političke krize, odnosno nesuglasica između dvaju političkih saveza (Antanta, Centralne sile), a potom i atentata na austrijskoga prestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu. Stoga je car i kralj Franjo Josip I. 28 srpnja 1915. godine objavio...
Šandor Braun, vlasnik velikoga paromlina u središtu Đurđevca, svoje je život završio u Auschvitzu. Ustaške vlasti oduzele su mu svu imovinu, pa tako i paromlin. Prve poslijeratne godine paromlin je dočekao sa starim postrojenjem, no sada je njime upravljala komunistička...
Dolaskom Osmanlija na ove prostore, te uslijed njihovih učestalih napada od sredine 16. stoljeća ovaj je dio Podravine izdvojen od vlasti bana i Sabora i na širem prostoru formiran je Varaždinski generalat, isprva podijeljen na koprivničku, đurđevečku, križevačku i ivanićku...
Đurđevečko izletište nalazilo se u loznom rasadniku koji je osnovan 1891. godine radi obnove podravskih vinograda poharanih filokserom i peronosporom. Loznjak je bio smješten na sjeverozapadnom dijelu Peskov uz lokalni put koji njihovim rubnim dijelom vodi prema Molvama, a s...
Poznati hrvatski arhitekt Aleksandar Freudenreich, uveo je u hrvatsku arhitekturu 20. stoljeća novi tip društvenih objekata nazvanih Hrvatski dom. Takvi su domovi, s popratnim prostorijama i velikom salom za održavanje raznih priredaba, trebali biti utočište svih mjesnih društava i udruga....
Bjelovarsko-križevačka županija unutar Austro-Ugarske Monarhije formirana je 1886. godine spajanjem Bjelovarske i Križevačke županije, koje su pak nastale 1871. godine neposredno nakon razvojačenja Vojne krajine, odnosno Varaždinskog generalata kojem su pripadale Đurđevečka i Križevačka pukovnija. Tim činom ovo područje postalo...
Osmanlije su se prvi put pojavili kod Đurđevca 14. studenog 1540. godine gdje ih je dočekao ban Petar Keglević i natjerao u bijeg. Iza njih diljem Slavonije i Podravine ostala je prazna i zapuštena zemlja, dio naroda je porobljen, a...
Časne sestre milosrdnice preuzele su 1892. godine djevojačku školu od svjetovnih učiteljica. Škola je bila smještena u Starom gradu, gdje su i same boravile. Poglavarica časnih sestara bila je s. Lina Ježek. U suradnji s župnikom Josipom Banješom i kapelanom...
Do pojave prvog organiziranog rada školstva i otvaranja prvih škola na đurđevečkom području došlo je 1755. godine inicijativom generala Becka. Krajiška vojna vlast naredila je da se škole osnivaju u sjedištima satnija. Školu su polazili samo nadarenija djeca koja su...
Prvu gospodarsku izložbu u Đurđevcu organizirala je mjesna podružnica Gospodarskoga društva 26. rujna 1893. godine uz pomoć vlade (500 forinti potpore i 600 za nagrade izlagačima), đurđevečke općine (100 forinti), te mještana, koji su dali preko 500 ručnih i 300...