Od športskih aktivnosti u prvoj polovici 20. stoljeća najznačajniji je bio nogomet, a u okviru športskog društva Graničar povremeno su djelovale kuglačka, biciklistička, stolnoteniska i šahovska sekcija. Međutim, osim ovih sportova zabilježen je i...
U ranome novom vijeku obilje šuma i (polu)poplavnih područja predstavljalo je gotovo neiscrpan izvor svježeg poljoprivrednog zemljišta koje je trebalo ratarima i stočarima zbog povećanja stanovništva u to doba. Takva mjesta u đurđevečko-virovskoj Podravini...
Za vatru vrijedi uzrečica da je ona „dobar sluga, a loš gospodar“, a to njezino loše gospodarenje došlo je do izražaja u požarima koji su mogli poharati čitava naselja. Požare iz prošlih stoljeća smatramo...
Pred sam kraj Prvoga svjetskog rata i u razdoblju raspada Austro-Ugarske Monarhije i uspostave Države SHS u sjevernoj Hrvatskoj u jesen 1918. godine došlo je do javljanja svojevrsnog anarhičnog stanja kojeg su provodile grupice...
Premda je kod njih izazivala strahopoštovanje, Podravci su odavno savladali rijeku Dravu i iskoristili njezine brze i hirovite vode. Njome je čovjek odavna plovio drvenim čamcima i splavima. Uspoređujući današnju plovnost rijeke Drave, posve...
Budor je plemićka obitelj čiji su članovi pripadali hrvatskom, slavonskom i ugarskom nižem plemstvu. Povijest obitelji možemo pratiti od XIII. stoljeća. Budori potječu vjerojatno iz ugarskog dijela kraljevstva (Vespremska županija) odakle su se u...
Ugljen je Podravini bio glavna energetska sirovina u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, sve do početka elektrifikacije. Parni strojevi na ugljen pokretali su moderne paromlinove, i druge tvornice, te elektrane (munjare), a...
Kraljevski kotarski sud u Đurđevcu, koji je pripadao Sudbenom stolu u Bjelovaru, uspostavljen je na današnji dan davne 1875. godine naredbom kraljevskoga hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga vladinoga Odjela za pravosuđe br. 364. Nakon razvojačenja Vojne krajine...
Koprivnički kraj povezan je željeznicom sa Zagrebom i Budimpeštom 1870. a 1900. godine otvorena je pruga od Križevaca do Virovitice preko Bjelovara i Kloštra. Tako je đurđevečka Podravina nepravedno ostala prometno odsječena od glavnih...
U Đurđevcu je do Drugoga svjetskog rata djelovalo nekoliko tiskara i knjigovežnica čiji su vlasnici ujedno vodili i knjižare i papirnice. Virovec Peroslav Ljubić (1869. – 1944.), najpoznatiji tiskar u ovome kraju, koji je...
