Kraljevski kotarski sud u Đurđevcu, koji je pripadao Sudbenom stolu u Bjelovaru, uspostavljen je na današnji dan davne 1875. godine naredbom kraljevskoga hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga vladinoga Odjela za pravosuđe br. 364. Nakon razvojačenja Vojne krajine...
Koprivnički kraj povezan je željeznicom sa Zagrebom i Budimpeštom 1870. a 1900. godine otvorena je pruga od Križevaca do Virovitice preko Bjelovara i Kloštra. Tako je đurđevečka Podravina nepravedno ostala prometno odsječena od glavnih...
U Đurđevcu je do Drugoga svjetskog rata djelovalo nekoliko tiskara i knjigovežnica čiji su vlasnici ujedno vodili i knjižare i papirnice. Virovec Peroslav Ljubić (1869. – 1944.), najpoznatiji tiskar u ovome kraju, koji je...
Manje upućenima na početku valja odmah pojasniti da je ovdje riječ o vlasništvu nad šumama i gospodarenju šumama. Još u krajiško doba šuma i obradiva zemlja bili su carsko vlasništvo. Što se šuma tiče,...
Prvi svjetski rat rezultat je političke krize, odnosno nesuglasica između dvaju političkih saveza (Antanta, Centralne sile), a potom i atentata na austrijskoga prestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu. Stoga je car i kralj Franjo Josip...
Šandor Braun, vlasnik velikoga paromlina u središtu Đurđevca, svoje je život završio u Auschvitzu. Ustaške vlasti oduzele su mu svu imovinu, pa tako i paromlin. Prve poslijeratne godine paromlin je dočekao sa starim postrojenjem,...
Dolaskom Osmanlija na ove prostore, te uslijed njihovih učestalih napada od sredine 16. stoljeća ovaj je dio Podravine izdvojen od vlasti bana i Sabora i na širem prostoru formiran je Varaždinski generalat, isprva podijeljen...
Đurđevečko izletište nalazilo se u loznom rasadniku koji je osnovan 1891. godine radi obnove podravskih vinograda poharanih filokserom i peronosporom. Loznjak je bio smješten na sjeverozapadnom dijelu Peskov uz lokalni put koji njihovim rubnim...
Aleksandar Freudenreich, poznati hrvatski arhitekt, uveo je u hrvatsku arhitekturu 20. stoljeća novi tip društvenih objekata nazvanih „Hrvatski dom“. Takvi su domovi, s popratnim prostorijama i velikom salom za održavanje raznih priredaba, trebali biti...
Bjelovarsko-križevačka županija unutar Austro-Ugarske Monarhije formirana je 1886. godine spajanjem Bjelovarske i Križevačke županije, koje su pak nastale 1871. godine neposredno nakon razvojačenja Vojne krajine, odnosno Varaždinskog generalata kojem su pripadale Đurđevečka i Križevačka pukovnija....
