folder Kategorija:
Ukupno:
Isti Đurđevčani, odnosno ista interesna skupina (poduzetnici, veleposjednici, Židovi) koja je 1894. godine osnovala Prvu podravsku dioničarsku štedionicu u Đurđevcu, pokrenula je 1897. godine i novčarsku ustanovu Zadrugu za uzajamnu pomoć. Ona je bila namijenjena obrtnicima i seljacima a pokrenuta...
Materijal koji obilježava panonski tip odijevanja je platno od prediva (lana) i konoplje. Potrebno platno proizvodilo se u svakoj kući, od sijanja lana i konoplje pa sve do tkanja na naredu (razboju). Proizvodilo ga se onoliko koliko je svakoj kući...
Danas gledajući televizor svjesni smo najezde reklama i promidžbenih oglasa glede lijekova i farmaceutskih pripravaka. Da nam je prije tridesetak godina tkogod rekao da ćemo na televizoru gledati reklame za, na primjer, lijekove protiv bolova, mnogi bi mu rekli da...
Stolar Valent Pogačnik (1844. – 1934.) rodom je iz Bevča nedaleko od današnjeg Velenja u susjednoj Sloveniji. Živio je i radio u Đurđevcu kao stolar, zajedno sa suprugom primaljom Josipom rođenom Šavor (1854. – 1925.) iz Koprivnice. Istovremeno je u...
Na čelu kotara Đurđevec za vremena Austro-Ugarske Monarhije stajalo je desetak kotarskih predstojnika koji su praktički bili vladini službenici, te provoditelji politiku vlade, odnosno vladajuće stranke. Kao takvi često su svojim odlukama i postupanjima bili omrznuti među narodom, premda su...
Pitomačko-črešnjevački ugljenici osnovani su 1897./98. pod nazivom Trojstvanski ugljenici d.d. sa sjedištem u Bjelovaru. Godine 1906. postaju Pitomačko-črešnjevački ugljenici d. d. sa sjedištem u Bjelovaru, a 1918. godine sjedište je premješteno u Zagreb. Rudnik se nalazio oko 12 km udaljen...
Dugogodišnja stočarska tradicija u ovom dijelu Podravine zabilježila je izvoz tovljenih bikova iz Virja u Italiju 1935. godine. Tijekom velike ekonomske kriza, a povremeno i nakon nje, bilo je problema s izvozom stoke. Takvi problemi zahvatili su upravo Virovce. Oni...
Židovi su se prvi put pojavili u đurđevečkoj Podravini početkom 18. stoljeća kao putujući trgovci. Imali su pravo zadržati se u mjestu samo nekoliko dana, bez prava naseljavanja. To su pravo stekli 1851. godine. U Đurđevec su se počeli doseljavati...
Svjetski ratovi odavno su prošli a da pojedina mjesta ni dan danas nemaju istražen broj stradalih. Brojke za Šemovce su istražene, premda takva istraživanja nikad nisu konačna. Povjesničar Ivica Zvonar u svojoj knjizi o Šemovcima (2007.) iznosi konkretne brojke ljudskih...
Slikarica Ana Bocak rođ. Janković rođena je 20. srpnja 1931. godine u obitelji Ignaca i Albine Janković rođ. Budinski u Podravskoj Slatini, odakle joj je potekla majka. Obitelj Janković je već u vrijeme Aninog djetinjstva i rođenja njezine dvije sestre...
Tradicija uzgoja kvalitetne stoke u Podravini je vrlo duga o čemu svjedoče i marvogojske udruge osnovane u ovom kraju na početku 20. stoljeća. Upravo je u Podravini zaživio selekcijski uzgoj goveda u drugoj polovini 20. stoljeća po čemu je Podravina...
U povijesti grada Đurđevca redovito se spominje ime hrvatskog bana Petra Keglevića. No, taj spomen ne potječe od nečega dobrog nego od njegove neslavne uloge u zaposjedanju imanja u Podravini i Međimurju poslije smrti zeta mu Gašpara Ernušta 1541. godine....