folder Kategorija:
Ukupno:
Ivan Stanišić Hans rođen je u Đurđevcu 21. lipnja 1936. godine a živi u Koprivnici. Svršio je Višu pedagošku školu (likovni smjer) a nakon kraćeg rada u školi prešao je u poduzeće Podravka, gdje je djelovao kao grafički dizajner ambalaže...
Ivan Kuštrak rođen je u Miholjancu nedaleko od Virja 20. lipnja 1929. godine. Srednju poljoprivrednu školu završio je u Križevcima (1948.), diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu (1954.), a doktorirao na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu (1982.). Stručno se usavršavao...
Petar Zubanović rođen je u Virju 18. lipnja 1823. godine kao sin Ivana i Ane Zubanović rođ. Kečkeš. Za svećenika je zaređen 1843. godine. Nakon smrti prvog ferdinandovečkog župnika Ivana Južaka postao je 1859. godine župnikom u Ferdinandovcu. Nakon toga...
Hrvatski sabor kulture savez je udruga i krovna organizacija kulturno-umjetničkog amaterizma u Republici Hrvatskoj. Savez okuplja više od tisuću udruga s oko 2.200 izvođačkih sastava i 800 različitih folklornih skupina, 56 plesnih skupina, 16 sastava mažoretkinja, 252 kazališne skupine, 82...
Kapela Trpnog Isusa, među Đurđevčanima poznatija pod imenom „Pri Svecu“, najstariji je sakralni objekt koji u svom izvornom obliku još uvijek stoji u Đurđevcu. Kapelu je dao sagraditi Martin Šostarec, a blagoslovljena 13. lipnja 1844. godine za župnikovanja Franje Milinkovića....
Petar Hirjan rođen je u Novigradu Podravskome 7. lipnja 1839. godine od oca Ivana Puškarića i majke Barbare rođene Hirjan. No, budući da se otac prizetio, preuzeo je prezime supruge, što se vrlo često događalo u našem kraju za vrijeme Vojne...
Jedan od najranije naseljenih đurđevečkih konaka je konak Krajnica na području današnjeg Ferdinandovca. Specifičan položaj okružen šumama i uz glavni put koji vodi od Đurđevca prema Ferdinandovcu, odnosno prema Dravi svjedoči o davnom nastanku ovog konaka. Naziv Krajnica nije jednostavno...
Govorimo li o steze (stazi) u đurđevečkome kajkavskom govoru, ona predstavlja stazu s obje strane ulice, kojom se pješačilo. Pored toga, stazom se smatrala i svaka ona koja je prečicom povezivala pojedine ulice ili kvartove đurđevečkoga naselja, ali i vodila...
Pored krave, psa i mačke, konj je također dobrim dijelom zastupljen u stvaranju frazeoloških sastavnica đurđevečkoga kajkavskoga govora. I ne samo njega, već i ostalih govora kajkavskoga govornoga područja, a najposlije i u štokavskih govora onih krajeva gdje je konj...
Riječ krajnec ima višestruko značenje u đurđevečkom kajkavskom govoru. Krajnec je naziv za drvenog lutka, ali u ovome slučaju naglasak je dat na druga dva značenja. Đurđevčani Krancima smatraju Slovence u širem smislu, u užem pak stanovnike pokrajine Kranjske (Carniola)...
Naravno da su mještani svakog sela sebe smatrali radišnima i poštenima, a one iz susjednih gorima od sebe. Kad bi tako bilo, onda ovih s negativnim osobinama nikad ne bi ni bilo. Riječ je i o uvriježenim mišljenjima izvedenima iz...
Poznato je da su mjesni govori (govori pojedinih naselja) jezično blago u Hrvata, odnosno da su neraskidivim dijelom hrvatske kulture i hrvatskoga identiteta, stoga je važno o njima skrbiti te osvijestiti da su neprocjenjiva vrijednost. Zvučni atlas hrvatskih govora interaktivni je prikaz...