folder  Kategorija: Đurđevečki govor

Ukupno: 57


Svinja u frazeologiji đurđevečkoga kajkavskoga govora

O tome kako su pojedine domaće životinje poslužile u osmišljavanju raznih uzrečica, poslovica, predviđanja vremena i ostalih frazeoloških oblika đurđevečkoga kajkavskoga govora, pisali smo u nekoliko navrata na primjeru konja, krave, kokoši, mačke i psa. Sada je riječ o svinji....

“Ide posel kak Šormanu čin vere”

Ova izvorna đurđevečka uzrečica opotrebljavala se kad tko nešto nije znao ili mu štogod nije išlo od ruke, kao spomenutom Šormanu koji je bio poznat po tome jer nije znao Čin vere (molitva), odnosno malo je pridavao pozornosti vjerskom i...

Konj u frazeologiji đurđevečkoga kajkavskoga govora

Pored krave, psa i mačke, konj je također dobrim dijelom zastupljen u stvaranju frazeoloških sastavnica đurđevečkoga kajkavskoga govora. I ne samo njega, već i ostalih govora kajkavskoga govornoga područja, a najposlije i u štokavskih govora onih krajeva gdje je konj...

Kranci u Đurđevcu

Riječ krajnec ima višestruko značenje u đurđevečkom kajkavskom govoru. Krajnec je naziv za drvenog lutka, ali u ovome slučaju naglasak je dat na druga dva značenja. Đurđevčani Krancima smatraju Slovence u širem smislu, u užem pak stanovnike pokrajine Kranjske (Carniola)...

Poimanje žitelja susjednih sela u usmenoj narodnoj predaji

Naravno da su mještani svakog sela sebe smatrali radišnima i poštenima, a one iz susjednih gorima od sebe. Kad bi tako bilo, onda ovih s negativnim osobinama nikad ne bi ni bilo. Riječ je i o uvriježenim mišljenjima izvedenima iz...

„Zvučni atlas hrvatskih govora” 

Poznato je da su mjesni govori (govori pojedinih naselja) jezično blago u Hrvata, odnosno da su neraskidivim dijelom hrvatske kulture i hrvatskoga identiteta, stoga je važno o njima skrbiti te osvijestiti da su neprocjenjiva vrijednost. Zvučni atlas hrvatskih govora interaktivni je prikaz...

Narodna predaja o ženi vojniku u carskoj vojsci

O starim narodnim predajama Đurđevca i okolice doznajemo iz pera Mare Matočec, naše književnice i političarke. Za pojedine znamo upravo zahvaljujući njoj samoj, koja ih je bilježila u svojim radovima i tako sačuvala od zaborava. Jedna od njih govori o...

Poredbe đurđevečkoga kajkavskoga govora nastale po prezimenima i imenima

Jana Babaševa, Mandala mičetinska, Beda Karvaševa, prda Majerova, šundurika ti jena, smoksan ti jeden, ti si kak majka Blažokova Pored ostaloga, i prezimena (imena) su, odnosno određeni žitelji, poslužili za osmišljavanje frazeloških oblika đurđevečkoga kajkavskoga govora. Ovim poredbama naglašavale su...

Krava u frazeologiji đurđevečkoga kajkavskoga govora

Đurđevčanima su prilikom tvorbe brojnih uzrečica i poslovica često poslužile domaće životinje s kojima su svakodnevno živjeli. Jedna je od njih i krava. Bilo je to i za očekivati jer su u svome bližem okruženju pronalazili nadahnuće za stvaranje frazeoloških...

„Dudeti kak Begrijeva pura“

Bogata frazeologija đurđevečkoga govora iznjedrila je brojne uzrečice od kojih izdvajamo desetak njih za koje se nedvojbeno može reći da su autohtone, jer o tome postoje čvrsti dokazi. Ova uzrečica, ispravnije rečeno poredbeni frazem, po svemu je sudeći nastala prema...

„Plivati po ajdine“

Svaka je uzrečica u našim podravskim kajkavskim govorima nastala na osnovu kojekakvih dogodovština, ponekad čak i smiješnih. Jedna je od njih ostala upamćena po tome kako su sesvečki dečki plivali po ajdine, odnosno po heljdi zasijanoj u polju. Ovu je...

Prezimena i nadimci po imenima životinja

Onomastika je grana lingvistike koja se bavi proučavanjem imena, prezimena i nadimaka. Prezimena su s etimološke strane nastajala od osobnih imena, nadimaka, zanimanja, karakternih i kakvih drugih osobina čovjeka, geografskog porijekla, ali i od naziva životinja. Dakako da je najviše...

Učitaj još
Podravske širine