folder Kategorija: Narodni običaji
Ukupno: 211
Riječ je o pasjoj ruži (Rosa canina L.), odnosno divljoj ruži. U Podravini je zovu šipek, po crvenom plodu. To je grmolika biljka iz porodice ruža s dugačkim tankim trnovitim granama koje se savijaju prema tlu. Plod je veoma ljekovit...
U podravskim su se mjestima za Božića i Uskrsa plesala božična i vuzmena kola. Virje je poznato po svome vuzmenom kolu. Nakon četrdesetodnevne korizmene zabrane s Uskrsom je počinjalo razdoblje u kojem je ponovno bilo dopušteno plesanje, pjevanje i sviranje. Virovsko...
Žene na selu zimi su se osim tkanja bavile i ukrašavanjem tekstila. Najviše su ukrašavale odjevne predmete, odnosno dijelove narodne nošnje, vankušnice (jastučnice), prekrivače za krevete, stolnjake, obrisače (ukrasne ručnike), feringe (zavjese), polke (krpe za pokrivanje), kuvarice i drugo. Riječ...
Jedan je od božićnih čestitara i poležaj., koji je na poziv s čestitkama dolazio u kuću. Poležaj je unaprijed naručen, dogovoren i pozvan muškarac, obično koji susjed, prijatelj, kum ili član uže rodbine. Morao je zadovoljavati određene uvjete; biti pošten,...
Bio je to poseban obred kojim je kućedomaćin čestitao Božić, Isusovo rođenje, i zaželio srečno novo leto kao i sreću i blagostanje u štali, na polju, u vinogradu… Taj obred odvijao se na badnju večer oko pozdravlejna (oko 18 sati)....
Zelejnak je obična drvena kaca namijenjena samo za kiseljenje zejla (kupusa). On se ni po čemu nije razlikovao od obične kace, a da bi poslužio za kiseljenje uz njega je bio potreban i veliki drveni šaraf za pritezanje i stiskanje...
Nekad je u jesen nakon ručno pobranog kukuruza ostalo stoječe kukruzijne. Ono se danas zaorava. Budući da Podravcima nikaj neje išlo po kvaru kukuruzovina se je sjekla u snopove otprilike po dvadesetak kukruzin (stabljika) i vezala pojasevima od ražene slame....
„Zgledi kak ved!“ – često se zna čuti u Podravini za osobe koje svojim izgledom i ponašanjem odudaraju od uobičajenog, a to se posebno odnosi na osobe robusna izgleda, duge kose i loše odjeće. Ved je naziv za nadnaravna bića...
Među brojna tradicijska jela Đurđevca i đurđevečke Podravine spada i pogača z oreji, jednostavno jelo od beskvasna tijesta s tučenim orasima. Pogača se pripremala još na prostoru nekadašnje Đurđevečke krajiške pukovnije, a svoje porijeklo vuče s kraja 18. i početka...
Koščičino ojle, odnosno domaće crno ulje dobivalo se iz bundevinih koštica. Valanke (bundeve) su se sijale (Podravci bundeve sade) zajedno s kukuruzom pa je takva njiva bila puna loma, puzavih stabljika i do 10 m dužine. Dozrele valanke bi pobrali...
Dan sv. Bartolomeja apostola, odnosno Bartola, kako ga zovu kajkavci, slavi se 24. kolovoza. Bartol je bio velik navjestitelj radosne vijesti širom Istoka, a za vjeru umro je okrutnom mučeničkom smrću – oderali su mu kožu i odrubili glavu. Na...
Đurđevečka gospoda obilježavala su Fašenk zasebno i na svoj način. Razna društva priređivala su prigodne plesne zabave pod maskama na kojima se birala najljepša maska. Zabave su organizirali u dvoranama mjesnih gostionica i svratišta. Njima su isprva prisustvovala mjesna “gospoda”(kotarski...