folder Kategorija: Narodni običaji
Ukupno: 211
Žetva pšenice bila je jedan od najvažnijih poljoprivrednih radova. Žele su obično žene, pa i muškarci, ali oni nisu bili toliko vični tome poslu. Isprva se želo s kosicom, odnosno srpom. Želo se na kupove, otprilike onoliko strukova koliko je bilo...
U ljetno doba, za vrijeme i nakon kratkotrajnih pljuskova, na nebu se nerijetko pojavi dondača, odnosno duga, sa svojom paletom prekrasnih boja. Pojava duginih boja na nebu oduvijek je privlačila čovjeka i stvarala kod njega nedoumicu kao i kod nekih...
Kukuruz se prije pojave kemijskih herbicida morao kopati. Kopao se motikom, te istovremeno plijevio korov tik uz stabljike kukuruza, pogotovo u ono vrijeme kada je na njivi kukuruz sađen pod motiko. Kopalo se nekoliko puta, sve dok kukuruz ne bi...
Nekad je svaki muškarac znao kositi, i tome se učio od malih nogu. Košnja nije bila privilegija samo muškaraca. I žene su znale kositi, ali one nisu kosile livade i žito, već samo ponešto trave na vrtu potrebne za ishranu...
Đurđevo / Jurjevo je zauzimalo veoma važno mjesto u običajnom kalendaru sjeverozapadne Hrvatske, ponajviše na kajkavskome govornom području. Đurđevski su običaji u okolici Đurđevca posve izumrli, pa ih se od starijih ljudi rijetko tko sjeća. Nekih se od spomenutih običaja...
S proljeća, čim trava malo poraste, potrebno je pripremiti kosu za košnju trave u vrtu, a pogotovo prije košnje livada i žita. Osnovni preduvjet da kosa bude spremna za košnju je klepanje kose. Ova radnja mora se obaviti na novoj...
Ako je vrijeme dozvoljavalo, kraj ožujka i početak travnja bilo je doba za sadnju krumpira. Ljudi su krumpir sadili na polju, a koji su imali veću okućnicu, i na vrtu. Sadnja se isprava obavljala pod motiko. U iskopanu jamicu stavilo...
Naš ilirac Ferdo Rusan objavio je 1845. godine u Danici horvatskoj, slavonskoj i dalmatinskoj jedan zanimljivi uskrsni običaj u Šemovcima, sličan matkanju s pisanicama. Običaj se odvijao na prvu nedjelju poslije Uskrsa, odnosno na Belo ili matkino nedelo, kako je...
Jedan od starih uskrsnih običaja je i blagoslov jela te njegova obredna konzumacija. Blagoslov jela obavljao se još u ranoj Crkvi, a tijekom vremena mijenjao se uglavnom u sadržaju prigodne košare, ovisno o mjesnim običajima. U Đurđevcu su hranu na...
Ovom uzrečicom podrazumijeva se da nakon blagdana sv. Andrije apostola dolazi vrijeme tradicijskog kolinja. Znači da je Jendraš pripravil noža. Tovljenik (bagun, pikač…) je hranjen gotovo cijele godine a njegova prehrana nije se bazirala na kukuruzu i smjesama kao danas,...
Mnogi će se upitati: Kakvi su to mladenci na dan dok se posjećuje groblje i moli za duše naših pokojnika. Riječ je o đurđevečkom običaju koji je danas skoro zaboravljen. Pamte ga samo oni najstariji. Valjda vam je otprije poznato...
U Đurđevcu su djecu čestitare nazivali betlemarima (od Betlehem; betlem – božićno drvce). Njih su obilježavale jaslice, zvijezda, pjesma i dobiveni darovi. Betlemari su bili muška djeca, ne mlađa od 9 niti starija od 14 godina, no zbog darova mogli...