Kategorija: Zavičajna povijest

Župni se dvor u Đurđevcu prvi put spominje 1659. godine u zapisniku kanonske vizitacije. U njem ga vizitator opisuje kao jednokatnu zgradu, tijesnu i ruševnu. U prizemlju je štala a na katu soba i...

Do 1890. godine prostor oko župne crkve u Đurđevcu služio je kao mjesno sajmište. Tada je ono izmješteno a na istome mjestu zasađeno cvijeće i raslinje, a oko cijeloga budućeg parka podignuta je drvena...

Za svečaniji sprovod u Đurđevcu bile su zadužene tri obrtničke zadruge, slijednice nekadašnjih krajiških cehova. Obrtnici su u početku obavljali svečani ukop svojih članova i članova njihovih obitelji, a kasnije i ostalih koji su...

Đurđevečka obitelj Braun bila je ne samo vlasnik nadaleko poznatog paromlina u Đurđevcu, već i svjetski poznate uljare u Koprivnici koju su pokrenuli 1917. godine, u čijoj su upravi sjedili Emanuel Braun i sin...

O prvom detaljnijem opisu izgleda đurđevečke utvrde saznajemo iz vojnog izvještaja koji potječe iz 1549. godine. Utvrdu su tada obišli graditelj i vrhovni nadzornik slavonskih krajiških utvrda Dominik dell’ Allio, te Adam Trautmannsdorf. U...

Braunov paromlin u Đurđevcu pokretao je parni stroj koji je proizvodio električnu struju za potrebe samoga postrojenja. Braunovi su razmišljali o tome da bi strujom mogli snabdijevati ne samo mlin, već i određeni broj...

Poslije Drugoga svjetskog rata nadaleko poznati Braunov paromlin postao je općenarodna imovina, a budući da je u tim teškim vremenima mlin bio od državnog značaja, vjerojatno je brzo pušten u pogon. Godine 1947. nosio...

U Zagrebu je na izložbenom prostoru od 14. do 16. rujna 1891. godine održana Jubilarna gospodarska izložba. Među brojnim hrvatskim izlagačima našli su se i konjogojci đurđevečke Podravine, koji su polučili izvanredan uspjeh. Poznati...

Prva nastojanja oko dovođenja telefonske mreže u Đurđevcu zabilježena su u lipnju 1906. godine kada se Emanuel Braun, vlasnik paromlina, obratio poštanskom ravnateljstvu u Zagrebu. Dobio je odgovor da je to moguće ako se...