folder Kategorija: Zavičajna povijest
Ukupno: 231
Isusovac Juraj Mulih (1694. – 1754.), u svoje je vrijeme djelovao kao pučki misionar, prosvjetitelj i i propovjednik među Hrvatima. Na jedne takve misije, koje je održavao po Hrvatskoj i zapadnoj Ugarskoj, pošao je 1745. godine u Podravinu, kada je...
Antun Radić boravio je u Đurđevcu 27. i 28. veljače. Kao domaćin prihvatio ga je seljak Valent Hodalić (1867. – 1944.), jedan od stranačkih simpatizera u Đurđevcu i suradnik Tome Jalžabetića. Uvečer je kod Hodalićevih s još dvojicom đurđevečkih haesesovaca...
Na našim stranicama već ste imali prilike čitati o veleposjedniku Josipu Nöthigu (rođ. 1844.) iz Đurđevcu, koji je kao najstariji sin naslijedio obiteljske poslove nakon smrti oca Eduarda Nöthiga (1823. – 1883.). Ovaj put o njegovu imanju kao okosnici obiteljskog...
Da podravsko podzemlje krije naftu i plin znalo se odavno. Do konkretnih radova došlo je 1959. godine, kada je 9. travnja podignut prvi bušači toranj poduzeća Naftaplin u Zagrebu. Malo pomalo tornjevi su niknuli širom Podravine. Primjerice, nedaleko od Ferdinandovca...
Đurđevec je još prije Drugoga svjetskog rata imao svratište i prenoćište „Preradović“, koje su vodili Mijo Maitz, a potom Dragutin Fišer. Nedostatak takvog objekta poslije rata itekako je bio očit. O tome se raspravljalo 1970-ih godina, kada je uprava ugostiteljskog...
Stjepan Radić je nedugo nakon osnivanja Hrvatske pučke seljačke stranke 1904. godine napisao: „Hrvatska Podravina od Koprivnice do Virovitice može se smatrati za kolijevku seljačke stranke, jer je tu naš sviet iskreno odan svojoj kršćanskoj katoličkoj vjeri, jer nema gotovo...
Franjo Peško, prvi veterinar na đurđevečkom području, počeo je službovati još za vremena Vojne krajine. Peško je bio mjerodavan za Đurđevečku pukovniju (od 1846.). Njegova, kao i zadaća budućih veterinara, bila je briga o zdravstvenom stanju vojničkih konja, o zaraznim...
Krajem Prvoga svjetskog rata ujesen 1918. godine svima je bio očekivan raspad Austro-Ugarske Monarhije i skoro osnivanje novih nacionalnih država naroda dotad uključenih u njezin sastav (Mađari, Česi, Hrvati…). Tako je došlo i do organiziranja naroda u jugoistočnom dijelu Monarhije,...
Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine sve više se Mađara doseljava u hrvatske krajeve. U početku su naseljavali više pogranične krajeve, a zbog jeftine zemlje prodirali su sve dublje u Hrvatsku. Tako je 1880. u Bjelovarsko-križevačkoj županiji živjelo 2.562 Mađara, a...
Na samome kraju Prvoga svjetskog rata i opstojnosti Austro-Ugarske Monarhije ujesen 1918. godine vladalo je rasulo širom hrvatskih krajeva. Tada je došlo do određenog vida anarhičnog stanja kada su na određenim područjima „vladale“ grupice odbjeglih vojnika, povratnika s istočnog ratišta...
U proljeće 1918. godine izbila je jedna od najvećih pošasti u ljudskoj povijesti – influenca, svima poznata kao španjolska gripa. Pojavila se u SAD-u, te zajedno s američkim vojnicima dospjela u Francusku i Španjolsku, odakle se proširila cijelom Europom. Prouzročila...
Još 1896. godine Rade Cerovski, đurđevečki kapelan, izjavio je na jednoj proslavi da vatrogasno društvo ozbiljno razmišlja o osnivanju vlastite glazbe. No, do osnutka puhačkoga orkestra došlo je tek 1922. godine, kada je većina članova crkvene glazbe prešla u vatrogasnu....