folder Kategorija: Zavičajna povijest
Ukupno: 231
Vlasi, ili na kajkavskome Vlaji u Podravini su nomadski stočari pravoslavne vjere koji su odigrali zapaženu rolu prilikom nadiranja Osmanlija. Skloni seljenju, razbojstvu i krađi bili su idealni za osmanska pustošenja, pa su Osmanlijama poslužili kao prethodnica njihovih ratnih pohoda,...
Habsburški, odnosno austrijski vojni topograf, inženjer i kartograf Martin Stier nezaobilazno je ime kada govorimo i pišemo o povijesti ovoga dijela Podravine u 17. stoljeću. Naime, Stier je od 1657. do 1660. godine obilazio utvrde na području današnje Hrvatske i...
Jedan od najranije naseljenih đurđevečkih konaka je konak Krajnica na području današnjeg Ferdinandovca. Specifičan položaj okružen šumama i uz glavni put koji vodi od Đurđevca prema Ferdinandovcu, odnosno prema Dravi svjedoči o davnom nastanku ovog konaka. Naziv Krajnica nije jednostavno...
Musterliste, kao povijesni izvor, su poimenični popisi plaćenih vojnika na području Vojne krajine. Popisi su vođeni već od 1520. godine, od kad su kralj i unutrašnjeaustrijski staleži preuzeli plaćanje vojske u Hrvatskoj i Slavonskoj vojnoj krajini. Za nas je važan...
Već od početka 1890-ih u Virju se raspravljalo o potrebi gradnje suvremene tvornice opeke, premda se ona pekla u poljskim pećima na gliništu tik zapadne strane Virja. O njem svjedoči vojna karta s kraja 18. stoljeća, na kojoj je jasno...
U selu Batinske nedaleko Kalinovca nalazi se galerija koja nosi ime znamenitog hrvatskog slikara Ivana Lackovića-Croate. Nekadašnje konačarsko naselje Batinske njegovo je rodno mjesto. Osim galerije i memorijalne zbirke s Lackovićevim djelima ovdje se na prikladan način odaje počast i...
U potrazi za kolonistima koji su 1920-ih godina odlazili iz Đurđevca, Ferdinandovca, Kalinovca, Molvi, Virja i drugih podravskih naselja u potrazi za boljim životom put nad je odveo u Okrugljaču. To je selo između Pitomače i Virovitice, a u neposrednoj...
Često se zapitamo: Kojeg su porijekla nazivi pojedinih naselja, narodnih imena ulica, polja, šuma i sličnih? Zanimljiv je naziv sela Čepelovec, danas pripadajućega Gradu Đurđevcu. O tome među ljudima kruže razne „teorije“, ponajviše ona koja govori o čepolovcima. Dakle, pojedini...
Prema pisanju Andrije Turkovića u Glasu Podravine, 1959. godine krenula je s radom autoškola u Đurđevcu: „Auto-moto društvo u Đurđevcu nalazi se pred velikim zadatkom. Treba početi s radom auto-moto škola, u koju će u prvom redu polaziti omladinci predvojničke...
Biti zvonarom župne crkve u Đurđevcu nekada je bio cijenjen, a uvijek velik i odgovoran posao. S obzirom na to da su povijesni izvori koji svjedoče o prošlosti ovih krajeva od 17. stoljeća nadalje uglavnom crkvene provenijencije, tako su u...
Početci bankarstva u Đurđevcu javljaju se 1893. godine kada je trgovac Ferdo Brenner okupio grupu đurđevečkih poduzetnika i veleposjednika, među kojima su prednjačili Židovi, i osnovao „Prvu podravsku dioničarsku štedionicu“. Nakon toga je interesna skupina domaćih veleposjednika i poduzetnika osnovala...
Opće je poznato da su jedne od najvećih ratnih žrtava Hrvati podnijeli tijekom Prvoga svjetskog rata. Dosadašnji historiografski radovi o samome ratu bili su malobrojni, a pogotovo oni koji se odnose na poimenične žrtve određenog naselja. Tek nakon 2014. godine,...