folder  Kategorija: Zavičajna povijest

Ukupno: 230


Ugljenokop kod Šemovaca

Od kraja 19. stoljeća ugljen se kopao u nekoliko bilogorskih rovova: kod Glogovca, Jagnjedovca, Kozarevca i Velike Črešnjevice. Ugljen najviše su upotrebljavali veliki paromlinovi za pogon strojeva i ciglane za pečenje opeke. Vlasnici i koncesionari ugljenokopa bili su imućni posjednici,...

Općina Đurđevec za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije

Nekadašnji kotarevi za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije sastojali su se od  općina. Općinom upravljalo je općinsko vijeće ili poglavarstvo na čelu s predsjednikom. Predsjednik birao se putem natječaja, pa je bio čest slučaj da je predsjednikom postao stranac. Tako je Đuro...

Tenis u Đurđevcu

Od športskih aktivnosti u prvoj polovici 20. stoljeća najznačajniji je bio nogomet, a u okviru športskog društva Graničar povremeno su djelovale kuglačka, biciklistička, stolnoteniska i šahovska sekcija. Međutim, osim ovih sportova zabilježen je i tenis. O igranju tenisa u Đurđevcu...

Nastanak “konakov”

U ranome novom vijeku obilje šuma i (polu)poplavnih područja predstavljalo je gotovo neiscrpan izvor svježeg poljoprivrednog zemljišta koje je trebalo ratarima i stočarima zbog povećanja stanovništva u to doba. Takva mjesta u đurđevečko-virovskoj Podravini nalazila su se između desne obale...

Vatrogastvo u Šemovcima

Za vatru vrijedi uzrečica da je ona „dobar sluga, a loš gospodar“, a to njezino loše gospodarenje došlo je do izražaja u požarima koji su mogli poharati čitava naselja. Požare iz prošlih stoljeća smatramo katastrofalnima jer su oni doista takvi...

Teror zelenog kadra u Kloštru krajem 1918. godine

Pred sam kraj Prvoga svjetskog rata i u razdoblju raspada Austro-Ugarske Monarhije i uspostave Države SHS u sjevernoj Hrvatskoj u jesen 1918. godine došlo je do javljanja svojevrsnog anarhičnog stanja kojeg su provodile grupice odbjeglih vojnika nezadovoljnih ratom, trenutnim stanjem...

Prvi parobrod na Dravi

Premda je kod njih izazivala strahopoštovanje, Podravci su odavno savladali rijeku Dravu i iskoristili njezine brze i hirovite vode. Njome je čovjek odavna plovio drvenim čamcima i splavima. Uspoređujući današnju plovnost rijeke Drave, posve je nevjerojatan podatak da je 1865....

Plemićka obitelj Budor

Budor je plemićka obitelj čiji su članovi pripadali hrvatskom, slavonskom i ugarskom nižem plemstvu. Povijest obitelji možemo pratiti od XIII. stoljeća. Budori potječu vjerojatno iz ugarskog dijela kraljevstva (Vespremska županija) odakle su se u XIII. st. preselili u Slavoniju (Križevačka...

Podravski ugljenokopi

Ugljen je Podravini bio glavna energetska sirovina u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, sve do početka elektrifikacije. Parni strojevi na ugljen pokretali su moderne paromlinove, i druge tvornice, te elektrane (munjare), a najposlije i željeznicu. Osim toga, ugljen...

Kraljevski kotarski sud u Đurđevcu (1875.)

  Kraljevski kotarski sud u Đurđevcu, koji je pripadao Sudbenom stolu u Bjelovaru, uspostavljen je na današnji dan davne 1875. godine naredbom kraljevskoga hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog vladinog Odjela za pravosuđe br. 364. Nakon razvojačenja Vojne krajine kotarski sud đurđevečkoga kotara počeo je...

Dolazak željeznice u Đurđevec i Virje 1909. godine

Koprivnički kraj povezan je željeznicom sa Zagrebom i Budimpeštom 1870. a 1900. godine otvorena je pruga od Križevaca do Virovitice preko Bjelovara i Kloštra. Tako je đurđevečka Podravina nepravedno ostala prometno odsječena od glavnih željezničkih prometnih pravaca, premda je cijelu...

Učitaj još
Podravske širine