folder Kategorija: Zavičajna povijest
Ukupno: 231
Prije pojave modernih tvornica opeke (ciglana) uz svako veće selo postojale su manja gliništa gdje se kopala glina za izradu cigle. One su pečene u poljskim pećima koje su građene uz sama gliništa. Sirove cigle slagane su po određenom redu...
Hrvatska 369. pojačana pješačka pukovnija borila se na ruskom bojištu u sastavu njemačke vojske, odnosno Grupe armija Jug. Pukovnija je svoj tragičan borbeni put završila u ruševinama Staljingrada. Brojila je 3.865 pripadnika, a kroz nju je prošlo oko 5.000 vojnika....
Obitelj Nöthig je uz Braunovu bila najpoduzetnija i najimućnija u Đurđevcu. Eduard (1877. – 1930.) je kao ravnatelj paromlina „Podravina“ d.d. u Đurđevcu dobro vodio posao 1910-ih godina, međutim, kako su u Đurđevcu tada poslovala još dva paromlina, uvidio je...
U Americi danas žive brojni potomci hrvatskih iseljenika koji su napustili domovinu u potrazi za boljim životom. Hrvati su se otisnuli preko Atlantika uglavnom zbog ekonomskih razloga. Jači val iseljavanja krenuo je krajem 19. stoljeća, da bi vrhunac dosegnuo 1910....
Prva banka u Đurđevcu nakon Drugoga svjetskog rata otvorena je 1946. godine u Nöthigovoj kući, pod imenom Narodna banka FNRJ, filijala 445 Gjurgjevac. Ubrzo nakon toga preseljena je u današnju zgradu FINA-e. Zapravo, ta je zgrada i građena za potrebe...
Župni se dvor u Đurđevcu prvi put spominje 1659. godine u zapisniku kanonske vizitacije. U njem ga vizitator opisuje kao jednokatnu zgradu, tijesnu i ruševnu. U prizemlju je štala a na katu soba i kuhinja. Lokaciju zgrade ne navodi. Ni...
Do 1890. godine prostor oko župne crkve u Đurđevcu služio je kao mjesno sajmište. Tada je ono izmješteno a na istome mjestu zasađeno cvijeće i raslinje, a oko cijeloga budućeg parka podignuta je drvena ograda. O ogradi nam svjedoče i...
Za svečaniji sprovod u Đurđevcu bile su zadužene tri obrtničke zadruge, slijednice nekadašnjih krajiških cehova. Obrtnici su u početku obavljali svečani ukop svojih članova i članova njihovih obitelji, a kasnije i ostalih koji su si takav sprovod mogli priuštiti. O...
Đurđevečka obitelj Braun bila je ne samo vlasnik nadaleko poznatog paromlina u Đurđevcu, već i svjetski poznate uljare u Koprivnici koju je pokrenula 1917. godine, u čijoj su upravi sjedili Emanuel Braun i sin Ljudevit. Krajem 1920. godine uljara je...
Braunov paromlin u Đurđevcu pokretao je parni stroj koji je proizvodio električnu struju za potrebe samoga postrojenja. Braunovi su razmišljali o tome da bi strujom mogli snabdijevati ne samo mlin, već i određeni broj kuća u naselju. U vezi elektrifikacije...
Poslije Drugoga svjetskog rata nadaleko poznati Braunov paromlin postao je općenarodna imovina, a budući da je u tim teškim vremenima mlin bio od državnog značaja, vjerojatno je brzo pušten u pogon. Godine 1947. nosio je ime „Državni paromlin Državnog preduzeća...
Vinciliri, ili vinculeri po podravski, su bili školovani vinogradari koji su vodili državne vinograde i vinograde veleposjednika i plemića. U vincilirskoj službi radili su i pojedini seljaci obrađujući vinograde bogatijih seljaka. Oni su živjeli u vinogradima sami ili sa svojom...