folder Kategorija: Zavičajna povijest
Ukupno: 231
Krajem 17. stoljeća stanje u podravskom pograničnom prostoru pred Osmanlijama bilo je sve mirnije a to je potaknulo doseljavanje stanovništva u ovaj dio Podravine. Tako su pomalo nicala nova naselja. Za selo Sesvete imamo u prijepisu sačuvanu ispravu o postanku...
Bjelovarsko-križevačka županija djelovala je od 1886. do 1924. godine. Županijska skupština sastajala se je dva puta godišnje, u proljeće i jesen. Skupštinari su donosili statut, raspravljali o predmetima javnog interesa, obraćali se Saboru raznim peticijama, rješavali sporova oko teritorijalnog opsega...
Željezo kao materijal kojim su naši preci kroz više povijesnih razdoblja oblikovali predmete korištene u svojoj svakodnevnici oduvijek je plijenilo pozornost stručne i znanstvene javnosti na čitavom europskom kontinentu. Dobivanje željeza iz željezne rude koja se nalazi u prirodi zahtjevan...
Sustavu kapetanija Varaždinske Vojne krajine 1595. godine pridružena je i kapetanija Petrinja koja se ustvari nalazila u Hrvatskoj krajini, ali je iz upravnih i fiskalnih razloga pripojena Varaždinskoj krajini. Naime, zbog nesloge hrvatskih staleža i nemogućnosti namicanja potrebnih sredstava za izdržavanje petrinjske vojne...
Nakon svršetka Drugoga svjetskog rata dio poraženih vojnika oružanih snaga NDH i suradnika režima nastavio je s gerilskom borbom protiv komunističke vlasti. Ove odmetnute naoružane grupe zvale su se križarima. Svojim djelovanjem i prisutnošću prouzročile su brojne nevolje civilnim vlastima...
Školski prostor namijenjen brojnoj djeci u Virju i Đurđevcu nakon razvojačenja bio je više nego skučen. Nastava se održavala u raznim nenamjenskim zgradama i gradnja novih školskih zgrada bila je i više nego neophodna. Virovci su u toj nakani uspjeli...
Prilikom izgradnje današnje župne crkve u Đurđevcu 1929. tada postojeći zvonik stare crkve iz 1774. godine nije rušen nego rekonstruiran u stilu nove crkve. Tada je u jabuci na vrhu starog zvonika pronađena isprava / spomenica pohranjena 24. rujna 1865....
Društvo hrvatskoga sokola u Đurđevcu osnovano je 1908. godine. Sokolaši su prvu javnu vježbu priredili 15. kolovoza 1909. godine na godišnjicu osnutka društva. Na crkvenom trgu ispred šetališta, na takozvanom Bentu, uredili su poseban prostor za vježbanje, ograđen i okićen...
Veliko slavlje zbilo se u Goli 20. kolovoza 1892. godine. Mještani su slavili 70. obljetnicu postojanja sela i 50. obljetnicu župne crkve. Proslavi su bili nazočni kotarski predstojnik Koloman pl. Matačić i svi veći kotarski službenici i uglednici grada Koprivnice,...
Postavlja se pitanje, zašto su Đurđevčan, počeli obrađivati pješčane površine? Današnje đurđevečko naselje počelo se razvijati od sredine 16. stoljeća na pješčanim gredama u neposrednoj blizini utvrde u močvari. Te pješčane uzvisine s utvrdom u močvari bile su dobra zaštita...
Inicijativa o otvaranju gimnazije u Đurđevcu začeta je 1963. godine kada je Savjet za prosvjetu i kulturu Općine Đurđevec imenovao inicijativni odbor za osnivanje srednje škole u Đurđevcu u sastavu: Ljubica Cik, predsjednik Skupštine Općine Đurđevec, Đuro Šostarec, načelnik Odjela...
Iako je škola u Šemovcima počela djelovati 1804., prvu školsku spomenicu počeo je voditi učitelj Ljudevit Luketić 1888. godine. Prema njegovom pisanju prva školska zgrada nalazila se preko puta današnje crkve. Građena je od cigle i pokrivena crijepom ali je...