folder  Kategorija: Zavičajna povijest

Ukupno: 147


Podravci u Prvome svjetskom ratu

Prvi svjetski rat rezultat je političke krize, odnosno nesuglasica između dvaju političkih saveza (Antanta, Centralne sile), a potom i atentata na austrijskoga prestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu. Stoga je car i kralj Franjo Josip I. 28 srpnja 1915. godine objavio...

Požar u bivšem Braunovu paromlinu 1960. godine

Šandor Braun, vlasnik velikoga paromlina u središtu Đurđevca, svoje je život završio u Auschvitzu. Ustaške vlasti oduzele su mu svu imovinu, pa tako i paromlin. Prve poslijeratne godine paromlin je dočekao sa starim postrojenjem, no sada je njime upravljala komunistička...

Krajiška Đurđevečka pukovnija

Dolaskom Osmanlija na ove prostore, te uslijed njihovih učestalih napada od sredine 16. stoljeća ovaj je dio Podravine izdvojen od vlasti bana i Sabora i na širem prostoru formiran je Varaždinski generalat, isprva podijeljen na koprivničku, đurđevečku, križevačku i ivanićku...

Izletište u Boriku na Đurđevečkim Peskima

Đurđevečko izletište nalazilo se u loznom rasadniku koji je osnovan 1891. godine radi obnove podravskih vinograda poharanih filokserom i peronosporom. Loznjak je bio smješten na sjeverozapadnom dijelu Peskov uz lokalni put koji njihovim rubnim dijelom vodi prema Molvama, a s...

Nikad sagrađeno „Prosvjetno ognjište“ u Đurđevcu

Aleksandar Freudenreich, poznati hrvatski arhitekt, uveo je u hrvatsku arhitekturu 20. stoljeća  novi tip društvenih objekata nazvanih „Hrvatski dom“. Takvi su domovi, s popratnim prostorijama i velikom salom za održavanje raznih priredaba, trebali biti utočište svih mjesnih društava i udruga....

Bjelovarsko-križevačka županija

Bjelovarsko-križevačka županija unutar Austro-Ugarske Monarhije formirana je 1886. godine spajanjem Bjelovarske i Križevačke županije, koje su pak nastale 1871. godine neposredno nakon razvojačenja Vojne krajine, odnosno Varaždinskog generalata kojem su pripadale Đurđevečka i Križevačka pukovnija. Tim činom ovo područje postalo je...

O počecima razvoja današnjega đurđevečkog naselja

Osmanlije su se prvi put pojavili kod Đurđevca 14. studenog 1540. godine gdje ih je dočekao ban Petar Keglević i natjerao u bijeg. Iza njih diljem Slavonije i Podravine ostala je prazna i zapuštena zemlja, dio naroda je porobljen, a...

Časne sestre učiteljice u Đurđevcu (1892. – 1909.)

Časne sestre milosrdnice preuzele su 1892. godine djevojačku školu od svjetovnih učiteljica. Škola je bila smještena u Starom gradu, gdje su i same boravile. Poglavarica časnih sestara bila je s. Lina Ježek. U suradnji s župnikom Josipom Banješom i kapelanom...

Prva škola u Đurđevcu (1759.)

Do pojave prvog organiziranog rada školstva i otvaranja prvih škola na đurđevečkom području došlo je 1755. godine inicijativom generala Becka. Krajiška vojna vlast naredila je da se škole osnivaju u sjedištima satnija. Školu su polazili samo nadarenija djeca koja su...

Prva gospodarska izložba u Đurđevcu (1893.)

Prvu gospodarsku izložbu u Đurđevcu organizirala je mjesna podružnica Gospodarskoga društva 26. rujna 1893. godine uz pomoć vlade (500 forinti potpore i 600 za nagrade izlagačima), đurđevečke općine (100 forinti), te mještana, koji su dali preko 500 ručnih i 300...

Viša pučka škola u Đurđevcu (1914.)

Viša pučka škola u Đurđevcu osnovana je 1914. godine zaslugom Petra Mayera, odvjetnika, općinskog načelnika i saborskog zastupnika. Osnivanju je prethodila sjednica općinskoga vijeća od 25. siječnja 1913. godine na kojoj je donesen zaključak da se zamoli vlada za osnivanje...

Prve đurđevečke štedionice i banke

Trgovac Ferdo Brenner okupio je 1893. godine grupu đurđevečkih poduzetnika i veleposjednika, među kojima su prednjačili Židovi, i osnovao Prvu podravsku dioničarsku štedionicu, prvu ustanovu takve vrste u Đurđevcu. Već slijedeće godine štedionica je imala promet od 80.000 forinti, te...

Učitaj još
Do NOT follow this link or you will be banned from the site!