Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Brojni rođeni Đurđevčani odavno su napustili rodno mjesto zbog školovanja i u potrazi za zaposlenjem, te se skučili širom Hrvatske. Jedan je od njih i slikar Vlado Makar, rođen 1946. godine. Makar živi i stvara u Bratini kod Pisarovine. Nakon...
Panić rođen je 21. kolovoza 1942. godine u Žabniku kod Varaždina. Osnovnu školu završava u Pitomači, kovinotokarsku u Karlovcu, a potom se opredjeljuje za nastavničko zvanje. Godine 1964. završava Pedagošku akademiju u Karlovcu. Iste godine dolazi u Đurđevec gdje u...
Juraj (Đuro) Magjerec rođen je u Molvama 27. prosinca 1885. godine u obitelji Martina i Barbare Magjerec rođ. Brezovec. Pučku školu polazio je u Molvama iako je obitelj 1893. godine preselila u Repaš. Pokazavši želju za svećeničko zvanje nastavio je...
Jedan od šumara koji je ostavio traga u Đurđevcu je i Ante Tomljenović. Rođen je od oca Grge i majke Agneze 22. ožujka 1932. godine u Kraljevici u obitelji koja je dosad dala nekoliko uglednih šumara. Otac se kao službenik...
Biciklizam ima bogatu tradiciju u Podravini a ponajbolji hrvatski biciklisti upravo su bili Podravci (Drago Ivković, Ivan Levačić, Stjepan Ljubić). najmlađi je od njih Ivan Bobovčan. Valja se podsjetiti na njegovu bogatu športsku karijeru. Kao osamnaestogodišnjak već je vozio za...
Osim Viktora Pogačnika još je jedan Đurđevčan dobar dio svoga radog vijeka proveo u Bosni. Bio je to dr. Martin Kenđelić, pravnik i sudac. Rođen je 6. studenog 1846. godine od oca Josipa Kenđelića i Ane Kenđelić rođene Kolar. Kenđelić...
