Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Molvarski svećenik, esejist i prevoditelj dr. Juraj Paša rođen je 16. studenog 1907. godine u Molvama. Osnovnu školu završio je u Molvama, klasičnu gimnaziju u Zagrebu (1926.) a Bogoslovni fakultet također u Zagrebu (1930.) Bio je kapelan u Dragancima, Bjelovaru...
U Virju je u drugoj polovini 19. stoljeća živio pivar (proizvođač piva) Rudolf Tottar. Njegovo neobično zanimanje u povijesnim izvorima zapisano je latinskim jezikom „cerevisiae coctor“ što bi u doslovnom prijevodu značilo „kuhar žitarica“, a kasnije je uz njegovo ime...
Jedan od gotovo zaboravljenih svećenika koji potječu iz Đurđevcu je Josip Ormuž. Rođen je na Sušaku u Rijeci 1. siječnja 1912. kao sin Andrije Ormuža (1875. – 1952.) i Marije Ormuž rođene Židovec (1887. – 1951.). Imao je stariju sestru...
Vjerujem da mnogi nisu čuli za Vladimira Blaškovića, koji je bio veoma vezan za Podravinu, premda nije rođeni Podravec, ali je svojevremeno živio u Koprivnici. Moramo ga spomenuti jer je područje njegova zanimanja bilo Đurđevečki peski. Blašković je rođen na...
Piškorec je rođen u Đurđevcu 16. lipnja 1918. godine. Se završenom građanskom školom zaposlio sa kao službenik, odnosno daktilograf u općinskom sudu u Đurđevcu. Potom je povremeno radio u jednoj odvjetničkoj pisarnici jer mu bolest nije dozvoljavala svakodnevni odlazak na...
Poznata đurđevečka obitelj Vedriš porijeklom je iz Novigrada. Matija Vedriš rođen je 16. veljače 1875. godine u Novigradu, ali se kao dijete doselio s ocem Matejom i majkom Marijom rođ. Filipčić u Đurđevec. Gimnaziju pohađao je u Bjelovaru i Zagrebu,...
