Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Rukavina rođen je 1. siječnja 1863. godine u Trnovcu pokraj Gospić. Šumarstvo je diplomirao je na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Službovanje je počeo kod vlastelinstva Daruvar-Sirač-Uljanik (1887. – 1889.) a nastavio u Đurđevcu do 1908. godine kod...
Kušec spada među ljude koji su kratko živjeli i djelovali u Đurđevcu, pa se o njem i ne zna previše. Njegovi biografski podatci svode se isključivo na sjećanja koja je u svojim knjigama zabilježio pisac Mato Kudumija. Prema nekim neprovjerenim...
Današnja Ulica bana Jelačića u Đurđevcu je do posljednjih promjena naziva ulica nosila ime Petra Frančine. Zato treba podsjetiti tko je bio čovjek po kojem se nazivala jedna đurđevečka ulica. Petar Frančina rođen je u Đurđevcu 11. siječnja 1899. godine...
Jedan od najneobičnijih nadgrobnih spomenika na gradskome groblju u Đurđevcu nalazi se nad grobom nadlugara Stjepana Filipovića. On je rođen u Đurđevcu 20. srpnja 1825. godine u obitelji Josipa i Barbare Filipović rođ. Bazijanec. Ovoj đurđevečkoj obitelji bio je nadimak...
U Hrvatskom biografskom leksikonu pronašli smo biografske podatke o svećeniku Ivanu Krstitelju Kučeku, rođenome u Pitomači 1837. godine, čiji prijepis donosimo: Ivan Krstitelj Kuček (Pitomača, 31. V. 1837. – Vrapče / Zagreb, 14. V. 1906.) Gimnaziju je završio u Zagrebu,...
Ivan Šabarić rođen je u Đurđevcu 3. svibnja 1895. godine od oca Petra Šabarića i majke Rozalije Šabarić rođ. Batak koja je umrla samo nekoliko mjeseci nakon Ivanova rođenja. Šabarić je za svećenika zaređen na Petrovo 1921. godine. Kao kapelan...
