Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Lujo (Ludvig) Harazim mlađi sin je dr. Luje Harazima, liječnika u Đurđevcu početkom 20. stoljeća. Rođen je vjerojatno u Austriji 9. svibnja 1883. godine, godinu prije nego je otac promoviran u liječnika u Grazu. Tamo je polazio vjerojatno tehničku školu...
Ana Bogat, jednostavna i skromna seljačka žena, koja se bavila pisanjem poezije, rođena je u Molvama 26. srpnja 1932. godine. Pisala je samozatajno a s radovima je izašla na svjetlo dana na poticaj Božice Jelušić, tada mlade novodošle učiteljice u...
Najistaknutiji član Hrvatske seljačke stranke u Molvama između dva svjetska rata bio je seljak Franjo Novaković. Novaković rođen je 2. prosinca 1892. godine od Mate Novakovića i Mare Novaković rođene Posavec. Od svoje rane mladosti budno je pratio rad HSS-a,...
Među one samozatajne ljudi koji su stvarali u miru i osami pripada i Josip Široki Baček, koji je rođen u Virju 8. ožujka 1882. godine. Čudni su bili njegovi životni putovi. Širokome je još kao dječarcu iz siromašne obitelji i...
Zaslužni đurđevečki župnik Nikola Medvedec rođen je 27. rujna 1859. godine u Klanjcu u Hrvatskom Zagorju. Za svećenika je zaređen 1882. godine nakon čega je službovao kao kapelan u Kašini, Ludbregu (1884. godine), Bjelovaru (od studenoga 1884. do 1888. godine),...
Osam godina u Đurđevcu je službovao i živio učitelj Roko (Branislav) Klaić. Rođen je 23. kolovoza 1881. godine u Varošu pored Slavonskog Broda kao sin seljaka Đure Klaića i majke Kate Klaić rođene Balen. Tijekom života potpisivao se imenom Roko,...
