Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Marijan Slunjski (1962. – 2018.)

Marijan Slunjski rođen je 3. ožujka 1962. godine. Školovao se u Đurđevcu, Križevcima i Zagrebu. Radio je u tvrtkama „Geofizika“ iz Zagreba i „Crostella“ iz Đurđevca. Aktivno je sudjelovao u obrani Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Posljednje desetljeće života neprestano...

Obitelj Götz u Pitomači

Najimućnija i najutjecajnija obitelj u Pitomači bila je obitelj Karla/Dragutina Götza st. (1837. – 1915.), koji se u Pitomaču doselio nakon 1860. godine iz Ugarske. Oženio je Đurđevčanku Barbaru Điketa (1847. – 1902.), s kojom je imao čak desetero djece....

Liječnik i skladatelj Marijan Jergović (1938. – 2010.)

Marijan Jergović rođen je 9. srpnja 1938. u Pitomači. Gimnaziju je svršio u Virovitici, a Medicinski fakultet u Zagrebu, gdje je specijalizirao internu medicinu 1976. godine. Kao liječnik radio je u Đurđevcu, Virovitici i Pitomači. U dva je navrata bio...

Slikarica Ana Bocak (1931.-2021.)

Slikarica Ana Bocak rođ. Janković rođena je 20. srpnja 1931. godine u obitelji Ignaca i Albine Janković rođ. Budinski u Podravskoj Slatini, odakle joj je potekla majka. Obitelj Janković je već u vrijeme Aninog djetinjstva i rođenja njezine dvije sestre...

Svećenik Ferdinand Kubović (1870. – 1918.)

Svećenik Ferdinand (Ferdo) Kubović zbog više činjenica može biti zanimljiv Podravcima. Naime, dvije njegove najdulje svećeničke službe vezane su za Đurđevec i Ferdinandovec, pa možemo zaključiti da je ovaj rođeni Đakovčanin u ovome dijelu Podravine proveo 18 godina službe. Bile...

Rusanovo kazalište u Virju (1850.)

Duh ilirizma u Podravinu donio je Ferdo Rusan, umirovljeni časnik, pjesnik i domoljub. Umirovljen zbog bolesti, živio je u Virju, gdje ga je udahnuo. Godine  1850. osnovao je glumišno društvo, odnosno Narodno-dobrovoljno kazalište. Bilo kakva kulturna aktivnost, a  pogotovo takva...

Etnografija i baština
Podravske širine