folder  Kategorija: Narodni običaji

Ukupno: 160


„Kocejne“

Kocen je drvenasti ostatak klipa kukuruza nakon runjenja. Budući da su stari Podravci sve spremali, čuvali i upotrebljavali, tako je i kocejne imalo svoju uporabnu vrijednost. Prednost kocejna je što je suho i u određenoj mjeri čvrsto. Najčešće se upotrebljavalo...

„Otkaz mesta“

Pitate se što znači sintagma otkaz mesta. Mladi to zasigurno ne znaju, ali ako upitate starije, oni već mogu reći nešto o tome. Sintagma zasigurno vuče korijene još iz druge polovice 19. stoljeća i Austro-Ugarske Monarhije, a vjerojatno i iz...

„Spolovina“

Naravno da spolovina nema veze sa spolom i spolovilom, nego je riječ o napolici. Što to konkretno znači? To je vrsta suradnje između dvije strane koje, na primjer, ljetinu ili koje drugo dobro dijele popola bez posredovanja novca. Na primjer,...

Kuga u narodnoj predaji

  U 18. stoljeću, a i prije, Podravinom su harale brojne zarazne bolesti od koje je poumiralo mnogo ljudi, kao 1772. godine, na primjer. Tako je uz brojne ratove kuga bila jedna od glavnih tema kućnih razgovora o davnoj prošlosti...

„Kotec“ / svinjac

Kotec je nekad bio sastavni dio seljačkoga gospodarskog dvorišta u kojem su ljudi držali svinje. Ljudi su ga smještali u dvorište u neposrednoj blizini gnojišta, ili se pak nalazio u produžetku štaglja i staje, prema vrtu. Bio je sagrađen od...

Rasvjeta u Podravaca

Podravcima je prvotno sredstvo za posvet (rasvjetu) služila luč koja, znakovito, ima korijen u latinskoj riječi lux – svijetlo. Luči su u nekim drugim hrvatskim krajevima pravljene od crnogoričnog drveta, a  u Podravini, gdje takovoga drveta nije bilo, dobivale su...

„Čejalec / čehalec / čehaljec“

Čejalec je bio stari narodni običaj, neizostavan ako se htjelo utonuti u san i otpočinuti u carstvu perja u krevetu. Tim se činom čejalo perje kojim su se punili jastuci (vankuši), perine (blazine), pokrivači (dujne) i manji jastuci za sjedenje....

Svatovska zdravica iz Kalinovca

Usmenoknjiževnom retorikom nazivamo govorenje kojemu je zadaća uvjeriti nekoga u nešto, izgovarati takve sadržaje takvim govornim umijećem da se pridobije slušatelj i da se takvim tekstom postignu željeni učinci. Jednim vidom takve retorike smatramo i svatovske zdravice, koje su najčešći...

Početak nove godine kroz povijest

Prema tradicijskom kalendaru početak nove godine nije počinjao 1. siječnja, nego ga označuje početak svetkovanja božićnih blagdana, dok se u folklornim tradicijama sam Božić često nazivao novom godinom / novem letom. To potvrđuju mnoge pjesme npr. Na tom mladom letu),...

Adventski vijenac – tradicijski običaj ili konzumeristička ponuda

Adventski vijenac je vijenac izrađen od zimzelena granja s četiri svijeće. Danas ga postavljamo na stol u vrijeme došašća kao simbol iščekivanja Božića. Svijeće se pale svake nedjelje došašća jer njime započinje crkvena godina, to jest, četiri nedjelje prije Božića,...

„Vojnenak“

Vojnenak, odnosno vojnenec, sastavni je dio đurđevečke ženske narodne nošnje ponajviše prve polovice 20. stoljeća, mada su ga starije žene nosile i kasnije, sve do svoje smrti. Doduše, on se ne smatra dijelom tradicijske narodne nošnje jer nije djelo ručne...

Rogoz

Rogoz je vrlo raširena biljka močvarnih područja, vrlo poznata Podravcima. Naraste do tri metra visine s dugim linealnim listovima poredanima u dva reda. Na vrhu nosi prepoznatljiv smeđi klip, zvani bat. U Podravini je riječ uglavnom o široklisnom rogozu (Typha...

Učitaj još
Podravske širine