“Coprnice” / dobre vile
Starci u Podravini bili su puni priča o coprnicaj i dobrim vilama. Zapravo, coprnice su zle vile koje čoveka sakam nose, a on doma leži kak dreven. Znado čoveka zmotati kaj nikaj ne zna. Vile ido z oblakom. Očo zeti...
folder Kategorija: Narodni običaji
Ukupno: 211
Vješalice i mjesta za odlaganje i čuvanje raznih stvari
Jasno je da su vješalice, odnosno klinčenice, kućni predmeti novijega datuma kojih u starim podravskim kućama i nije bilo previše. Ako se gdjegod i nalazila, sastojala se od obične daske i u nju nabijenih drvenih klinova. Obično se nalazila u...
Glagol “vudriti” u đurđevečkome kajkavskom govoru
Da je đurđevečki kajkavski govor bogat riječima i izrazima svjedoče brojne riječi za koje ne možemo pronaći istoznačnice u hrvatskome standardu, pa se moramo poslužiti opisivanjem želimo li komu, koji ne poznaje lokalni govor, objasniti njihova značenja. Naročito se to...
„Kocejne“
Kocen je drvenasti ostatak klipa kukuruza nakon runjenja. Budući da su stari Podravci sve spremali, čuvali i upotrebljavali, tako je i kocejne imalo svoju uporabnu vrijednost. Prednost kocejna je što je suho i u određenoj mjeri čvrsto. Najčešće se upotrebljavalo...
„Otkaz mesta“
Pitate se što znači sintagma otkaz mesta. Mladi to zasigurno ne znaju, ali ako upitate starije, oni već mogu reći nešto o tome. Sintagma zasigurno vuče korijene još iz druge polovice 19. stoljeća i Austro-Ugarske Monarhije, a vjerojatno i iz...
„Spolovina“
Naravno da spolovina nema veze sa spolom i spolovilom, nego je riječ o napolici. Što to konkretno znači? To je vrsta suradnje između dvije strane koje, na primjer, ljetinu ili koje drugo dobro dijele popola bez posredovanja novca. Na primjer,...
Kuga u narodnoj predaji
U 18. stoljeću, a i prije, Podravinom su harale brojne zarazne bolesti od koje je poumiralo mnogo ljudi, kao 1772. godine, na primjer. Tako je uz brojne ratove kuga bila jedna od glavnih tema kućnih razgovora o davnoj prošlosti...
„Kotec“ / svinjac
Kotec je nekad bio sastavni dio seljačkoga gospodarskog dvorišta u kojem su ljudi držali svinje. Ljudi su ga smještali u dvorište u neposrednoj blizini gnojišta, ili se pak nalazio u produžetku štaglja i staje, prema vrtu. Bio je sagrađen od...
Rasvjeta u Podravaca
Podravcima je prvotno sredstvo za posvet (rasvjetu) služila luč koja, znakovito, ima korijen u latinskoj riječi lux – svijetlo. Luči su u nekim drugim hrvatskim krajevima pravljene od crnogoričnog drveta, a u Podravini, gdje takovoga drveta nije bilo, dobivale su...
„Čejalec / čehalec / čehaljec“
Čejalec je bio stari narodni običaj, neizostavan ako se htjelo utonuti u san i otpočinuti u carstvu perja u krevetu. Tim se činom čejalo perje kojim su se punili jastuci (vankuši), perine (blazine), pokrivači (dujne) i manji jastuci za sjedenje....
Svatovska zdravica iz Kalinovca
Usmenoknjiževnom retorikom nazivamo govorenje kojemu je zadaća uvjeriti nekoga u nešto, izgovarati takve sadržaje takvim govornim umijećem da se pridobije slušatelj i da se takvim tekstom postignu željeni učinci. Jednim vidom takve retorike smatramo i svatovske zdravice, koje su najčešći...
Početak nove godine kroz povijest
Prema tradicijskom kalendaru početak nove godine nije počinjao 1. siječnja, nego ga označuje početak svetkovanja božićnih blagdana, dok se u folklornim tradicijama sam Božić često nazivao novom godinom / novem letom. To potvrđuju mnoge pjesme npr. Na tom mladom letu),...
Učitaj još