folder  Kategorija: Ostalo

Ukupno: 77


Pjesma „O jesenske duge noći“

Svima nam je dobro poznata skladba O jesenske duge noći, ali je malo onih koji znaju autore teksta i skladbe. Riječ je o pjesmi Čekajuća draga, našega Novigradca Ivana pl. Trnskog (1819. – 1910.). Trnski je pjesmu napisao prema jednome...

Šale „bajsara“ Šandora

Nemali je broj starih mužikaša koji su imali smisla za humor, o čemu su se mnogi mogli osvjedočiti na svatovima gdje su ovi svirali. Pored cimbulaša Lovre Majetića, na istom je glasu bio i bajsar Šandor. Svirao je u sastavu...

Anegdota dr. Bazijanca – „Marena na ginekološkom pregledu“

O legendarnom dr. Petru Bazijancu kolaju brojne anegdote i šaljive zgode. Tako i ova. Radnja se zbiva u godinama prije Drugoga svjetskog rata u njegovoj ordinaciji. Ljetno je doba. Širom otvoren prozor ordinacije. Marena je došla na ginekološki pregled jer...

Kakvi smo mi Podravci?

Nama Podravcima valja i samima sebi priznati da smo čudna ljudska sorta, hibrid i legura. Kao i sve druge, krase nas dobre i loše strane. No, nije na nama da o sebi sudimo. Neka o tome svoj sud daju oni...

„Pozoj“ / zmaj

Zmaj, odnosno pozoj na kajkavskome, mnogima je danas poznat stvor iz mitoloških predaja, a kojeg često viđamo i u raznim filmovima i knjigama. Uglavnom se prikazuje u tijelu kakva guštera ili zmije s krilima, a iz usta riga vatru i...

Legenda o postanku imena Repaš

Ponekad je za određena nazivlja podravskih predjela vrlo teško reći kako su i kad nastala. Uglavnom se to svodi na razne narodne priče, predaje i legende. Priču, odnosno legendu o imenu Repaš donosi Zvonimir Ištvan u svome članku u Podravskom...

„Vedi“

U pričama starih Podravaca vedi su zauzimali važno mjesto. Smatrali su ih visokim stvorovima nalik ljudima. Tijelo im je bilo pokriveno dlakom a nadaleko su se čuli kad su govorili ili pjevali. Obilježavala ih je velika snaga, pa su mogli...

“Gospon i cucek”

Doklam vu Podravine mlado dopeljajo k stanju, ona se drugoga dneva mora obvezatno mam diči zorčaka, obleči se kakti mlada sneha, na glavo deti crleno šamijo. Dok se vredi i abriktuje, onda ide hižo zmetat i kojekej drugo po hiži...

„Vragova šenica“

Tak je negda zdavna nekakva baba v jesen posejala šenico. I dojde k letu f prolet i vidi da se šenica neje trefila i š ne nikaj neje bilo, nit bo. Pak jo je onak srdita mam zaklela: Nek ide...

Kak se kobasice jedo – narodna priča

Nakanil je čovek kupiti si kobasice jel je čul da je to preveč dobro. Mučilo ga je kaj neje znal kak se one zaprav jedo. Došel je tak v mesnico i kupil kobasice. Na kraju veli on mesaru naj mu...

Đurđevečka narodna priča o „purančoku“

U đurđevečkoj usmenoj predaji ostala je zapamćena priča o purančoku. U đurđevečkom kajkavskom govoru on ima dvojako značenje. Prvo se odnosi na purana (dem. purančok, purančec) a drugo na vrstu graha, trešnjara. Akteri ove priče pomiješali su značenja, pa je...

“Kak so Molvarci rivali cirkvo”

Stara narodna priča o tome vjerno svjedoči. Odvijalo se to otprilike ovako: Nekoji, reklo bi se malko pametneši Molvarci, bili so mišlejna da cirkva neje napravlena baš na najbolšem mestu, pak ne bi bilo zgorjega celo cirkvo malko pomeknoti. I...

Učitaj još
Podravske širine