folder Kategorija: Povijest okoliša
Ukupno: 102
Prelaženje preko velike rijeke kao što je Drava u prošlosti nije bilo nimalo bezazleno ni lako. S obzirom na to da je mostova bilo vrlo malo, ljudi su prelazili rijeku na povoljnim mjestima pomoću brodova ili skela. Zbog toga su...
Zaslugom zapovjednika Đurđevečke krajiške pukovnije Ignjata pl. Čivića Rohrskog u razdoblju od 1856. do 1859. godine popravljena je i uređena cesta između Slavonske granice (Pitomača) i granice Civilne Hrvatske kod Koprivnice, kao i cesta od Đurđevca do Bjelovara. Cesta je...
Podravci su, poučeni redom još iz vremena Vojne krajine, morali održavati čistima kuće, dvorišta i prostor na ulici ispred kuća. Duž ulice uz kuću pružale su se steze a između pota (ceste) i steze svaki je pred svojim gruntiščem morao...
Đurđevčani gredama, odnosno gredicama, nazivaju pješčana uzvišenja na Peskima koja izgledom podsjećaju na grede, dakle dugačka i uža uzvišenja nastala snagom vjetra. Nalazimo ih i u šumskim predjelima (Berek) a poneka i u polju. Imena su dobile najčešće po đurđevečkim...
Groblje u Ferdinandovcu zasnovano je kad i selo, 1844. godine. Mjesto su izabrali krajiški kapetan Rajmund Tarbuk i župnik Ivan Južak. Tarbuk ga je potom dao ograditi drvenim letvicama a župnik je na sredini groblja postavio veliko drveno raspelo s...
U Đurđevcu se pod sinokošama smatraju sjenokoše, livade za košnju. Sinokoša je jedna od vrlo rijetkih ikavskih riječi koje se upotrebljavaju u đurđevečkom kajkavskom govoru. O sinokošaj više iz pera Tome Jalžabetiće iz 1898. godine: Kraj Krniščaka (Čivićevca, op.a.) z...
Kakvo je bilo stanje oranica u okolici Đurđevca, zabilježio je Đurđevčan Tomo Jalžabetić 1898. godine: Okraj Đurđevca je skoro od sakoje strane drugačkova zemla. Na mekotaj je negde ilovača, a negde meka, koje velimo graorliva ili mlađna. F selu je...
Podravci šumsku prosjeku zovu preseka i linija. Jasnije rečeno: Znašali smo drva na linijo!, Po preseke poprek prede dojemo…!, itd. Iz prve bi ruke rekli da se nema štogod važnog reći o šumskoj prosjeci. No i tu se nađe ponekih...
U sklopu prve sustavne topografske izmjere Habsburške Monarhije (Jozefinska izmjera) pri vrhovnom zapovjedništvu austrijske vojske osnovan je stožer za izradu karata i planova. Zadatak stožera bio je rad na kartiranju za vojne potrebe. Izmjera Varaždinskoga generalata počela je između 1781....
Pisani tragovi o uzgoju vinove loze na pijescima vode u razdoblje samoga kraja 14. stoljeća. U to vrijeme na području Đurđevečkoga vlastelinstva između Peskov i rijeke Drave bila su smještena naselja Loka (Lonka) i Neteč (Nechech). U jednoj ispravi od...
Urbani razvoj krajiškog Đurđevca započet polovinom 18. stoljeća uvelike se razlikuje od ostalih krajiških naselja i komuniteta (gradova). U stožernim mjestima drugih pukovnija, koja su postala krajiškim gradovima, na snazi je bila planska izgradnja naselja prepoznatljiva po pravilnom rasporedu ulica...
Prošle godine navršilo se 50 godina otkad je izgrađen viseći most nedaleko od Pitomače koji preko rijeke Drave vodi na Križnicu. Do same izgradnje mosta Križničani su se služili skelom, kao i danas. No, za čestog preniskog i previsokog vodostaja...