Prva nastojanja oko dovođenja telefonske mreže u Đurđevcu zabilježena su u lipnju 1906. godine kada se Emanuel Braun, vlasnik paromlina, obratio poštanskom ravnateljstvu u Zagrebu. Dobio je odgovor da je to moguće ako se...
O prvom detaljnijem opisu izgleda đurđevečke utvrde saznajemo iz vojnog izvještaja koji potječe iz 1549. godine. Utvrdu su tada obišli graditelj i vrhovni nadzornik slavonskih krajiških utvrda Dominik dell’ Allio, te Adam Trautmannsdorf. U...
Proslavljeni hrvatski pjesnik Petar Preradović rođen je u Grabrovnici 19. ožujka 1818. godine, a u Đurđevcu je polazio drugi i treći razred trivijalne škole. Stoga su Đurđevčani 1903. godine njegovim imenom nazvali svoje pjevačko...
Veće skupine Roma Koritara počinju se doseljavati iz Rumunjske poslije 1855. godine, kada je tamo ukinuto ropstvo, premda su u Podravini bili prisutni od početka 19. stoljeća. Isprva su naselili područja Podravine i Međimurja,...
U Zagrebu je 21. prosinca 1875. godine rođen hrvatski arhitekt Stjepan Podhorsky među čijim djelima ističemo župnu crkvu svetog mučenika Jurja u Đurđevcu iz 1928./1929. godine. Graditeljsku stručnu školu pohađao je od 1892. do...
Organizator okupljanja katoličkih djevojaka u đurđevečkoj župi bio je kapelan (kasnije župnik) Jakov Novosel. Godine 1925. društvo je brojilo 130 članica, a već sljedeće godine bilo ih je više od 300. Glavarica Društva je...
U jeku Drugoga svjetskog rata koji se negativno održavao i na područje đurđevečke Podravine, 13. prosinca 1944. godine ovamo su dospjeli Kozaci. Bile su to čete vojnika s ruskog područja koje su bile u...
U Podravini su u 18. i 19. stoljeću izgrađene tvrde makadamske ceste što je imalo veliki utjecaj na razvoj prometa, pa tako i na razvoj poštanske službe. U to vrijeme poštu su prenosili kuriri...
Godine 2002. s izlaženjem je započeo časopis za multidisciplinarna istraživanja „Podravina“, a tijekom proteklih 18 godina objavljeno je ukupno 35 brojeva. Tijekom tog razdoblja časopis je izlazio redovito, dva puta godišnje, a rezultat izlaženja...
Đurđevec je postao središtem kotarske oblasti 1881. godine, kada su one i formirane unutar Bjelovarsko-križevačke županije. Đurđevečki kotar obuhvaćao je teritorij općina Đurđevec, Virje, Klošter, Pitomača, Molve i Ferdinandovec. Kotarska je oblast bila nadležna...
