folder Kategorija: Zavičajna povijest
Ukupno: 230
Prva nastojanja oko dovođenja telefonske mreže u Đurđevcu zabilježena su u lipnju 1906. godine kada se vlasnik paromlina Emanuel Braun obratio poštanskom ravnateljstvu u Zagrebu s molbom za uvođenje telefonske mreže. Dobio je odgovor da je to moguće ako se...
O prvom detaljnijem opisu izgleda đurđevečke utvrde saznajemo iz vojnog izvještaja koji potječe iz 1549. godine. Utvrdu su tada obišli graditelj i vrhovni nadzornik slavonskih krajiških utvrda Dominik dell’ Allio, te Adam Trautmannsdorf. U svom izvještaju pišu o lošem stanju...
Proslavljeni hrvatski pjesnik Petar Preradović rođen je u Grabrovnici 19. ožujka 1818. godine, a u Đurđevcu je polazio drugi i treći razred trivijalne škole. Stoga su Đurđevčani 1903. godine njegovim imenom nazvali svoje pjevačko i tamburaško društvo, a i današnje...
Veće skupine Roma Koritara počinju se doseljavati iz Rumunjske poslije 1855. godine, kada je tamo ukinuto ropstvo, premda su u Podravini bili prisutni od početka 19. stoljeća. Isprva su naselili područja Podravine i Međimurja, a potom i druge hrvatske krajeve....
U Zagrebu je 21. prosinca 1875. godine rođen hrvatski arhitekt Stjepan Podhorsky među čijim djelima ističemo župnu crkvu svetog mučenika Jurja u Đurđevcu iz 1928./1929. godine. Graditeljsku stručnu školu pohađao je od 1892. do 1896. godine. Uočio ga je Hermann...
U jeku Drugoga svjetskog rata koji se negativno održavao i na područje đurđevečke Podravine, 13. prosinca 1944. godine ovamo su dospjeli Kozaci. Bile su to čete vojnika s ruskog područja koje su bile u službi njemačke vojske. Ostali su zapamćeni...
U Podravini su u 18. i 19. stoljeću izgrađene tvrde makadamske ceste što je imalo veliki utjecaj na razvoj prometa, pa tako i na razvoj poštanske službe. U to vrijeme poštu su prenosili kuriri na konjima, a prevozila se i...
Godine 2002. s izlaženjem je započeo časopis za multidisciplinarna istraživanja „Podravina“, a tijekom proteklih 18 godina objavljeno je ukupno 35 brojeva. Tijekom tog razdoblja časopis je izlazio redovito, dva puta godišnje, a rezultat izlaženja ovakvog časopisa je 35 podebljih knjiga...
Đurđevec je postao središtem kotarske oblasti 1881. godine, kada su one i formirane unutar Bjelovarsko-križevačke županije. Đurđevečki kotar obuhvaćao je teritorij općina Đurđevec, Virje, Klošter, Pitomača, Molve i Ferdinandovec. Kotarska je oblast bila nadležna za skrb oko izvršenja zakona, održavanje...
Trasa nekadašnje antičke ceste Poetovio – Mursa pružala se na đurđevečkom području uglavnom po sjevernim obroncima Bilogore. Antičkim cestama vjerojatno se prometovalo i u srednjem vijeku, a pogotovo u ovome području jer je nizina tada još uvijek bila sklona poplavama...
Podravsko selo Ferdinandovec jedno je od malobrojnih naselja za koje se zna točan datum kada je osnovano. Bilo je to 9. studenog 1844. godine. Tada je po nalogu krajiških vlasti, a nakon višegodišnjih molbi mještana, čitavo selo Brod koje se...
Nakon uspostave civilne vlasti na području nekadašnje Vojne krajine tijekom 1870-ih godina u društvenom i političkom životu Đurđevca aktivirali su se pojedinci koji su potjecali iz naroda. Među njima su najangažiraniji bili obrtnici koji su uživali određen ugled kao i...