Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Zasad imamo malo saznanja o učitelju Đuriševiću. Rođen je 25. kolovoza 1897. u Đurđevcu. Pamtimo ga kao jednog od osnivača Društva za unapređenje (uljepšanje) mjesta u Đurđevcu (1941.) u kojem je bio tajnik (1942.) i predsjednik tehničkog rukovodstva (1955.), a...
Nazivi virovskih konaka, kao i mnogi drugi toponimi u Podravini, zadaju mnogo briga istraživačima koji bi željeli doznati i objasniti odakle potječu takvi nazivi. Jedan od takvih naziva je i Medvedička kako se naziva jedan veliki dio prostranih virovskih konaka,...
Među brojne pisce podravskoga kraja spada i Đuro Rašan (rođen 22. IV. 1912.) iz Novigrada Podravskog. Pisao je poeziju i humoreske, a bavio se novinarstvom i proučavanjem novigradskoga kajkavskoga govora. Aktivno se bavio i esperantom dajući tečajeve u Virju, Novigradu...
Šandor (Aleksander) Braun rođen je u Đurđevcu 29. srpnja 1877. godine. Sin je Emanuela Brauna, poznatoga židovskog veleposjednika i vlasnika jednog od najvećih mlinova u Podravini. Završio je gimnaziju te učio hebrejski, da bi s bratom Ljudevitom (Ludwig) naslijedio očeve...
Akademik prof. dr. Franjo Fancev rođen je u Virju 24. rujna 1882. godine od roditelja Stjepana i Marije Fancev rođ. Plemenčić, a umro 31. ožujka 1943. godine u Zagrebu. U Zagrebu i Beču je studirao slavensku i romansku filologiju, a doktorirao...
Anđelka Lenhard rođena je 22. rujna 1948. godine u Đurđevcu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i književnost, a novinarstvo na Institutu za novinarstvo u Beogradu. Prva je profesionalna spikerica...
