Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije državni su službenici često mijenjali mjesta službovanja, pa tako i učitelji. Primjer učitelja Ljudevita Luketića pomalo odudara od takve prakse. Doduše, on je mijenjao mjesta ali je igrom slučaja dobar dio svoga staža proveo u Podravini....
Jedno od ključnih djela za poznavanje povijesti grada Đurđevca, te o govoru i mentalitetu stanovnika Đurđevca je knjiga prof. dr. sc. Velimira Piškorca pod naslovom Georgiana. Podnaslov knjige približava nam njen sadržaj: rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hvatskokajkavskoj...
Prošla su tri desetljeća otkako je objavljena monografija Đurđevca čiji je autor franjevac Paškal Cvekan (1913. – 1998.). Monografija nosi naslov „Đurđevac – kakav nije poznat“ čime se htjelo naglasiti da su u njoj objavljeni podaci koji do tada nisu...
Dr. Milan Kovačević, liječnik, književnik i novinar, rodio se 16. travnja 1869. godine u Karlovcu. Otac je po vjeri bio pravoslavac, a on katolik, kao i majka mu. Smatrao se Hrvatom. Gimnaziju je svršio u Karlovcu (1889.) a medicinu diplomirao...
Prezime Polansky nije starosjedilačko prezime u Đurđevcu. Alojzij (Vjekoslav) Polansky živio je u Đurđevcu oko pet godina, od 1897. do 1902. godine. Radio je kao sudbeni pristav u kotarskom sudu, a poslije toga bio je kotarski sudac, ali ne znamo...
Dubravko Ivančan, iako nije rođen u Podravini, podravskog je porijekla kao i njegov stariji brat, poznati etnolog i etnokoreograf Ivan Ivančan. Dubravko Ivan rođen je 6. ožujka 1931. godine u Krapini, gdje je njihov otac Andrija tada službovao. Godine 1940....
