Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Dragutin Brumec, svećenik i jedini salezijanac iz Đurđevca, rođen je 30. rujna 1896. godine kao Karlo Konrad, od oca Tome Brumca, ljekarnika, i majke Amalije (Ljubice) rođene Kirnbauer. Obitelj Brumec nije porijeklom iz Đurđevca. Tomo Brumec je kao ljekarnik radio...
Dana 23. listopada 1852. godine postavljeno je veliko zvono u zvoniku župne crkve svetog biskupa Martina u Virju. Bilo je to najveće od ukupno četiri virovska zvona, a izliveno je u Grazu. Uz župnika Stjepana Ambreuša i župljane u nabavljanju...
Časnik habsburške vojske Baltazar Šimunić rođen je 25. travnja 1775. godine u Novigradu od oca Mije Šimunića, potporučnika novigradske kapetanije, i majke Marije Šimunić rođene Hirjan. Vojnu školu polazio je u Bjelovaru, a kao kadet stupio je u Đurđevečku pukovniju...
Jedno od ključnih djela za poznavanje povijesti grada Đurđevca, te o govoru i mentalitetu stanovnika Đurđevca je knjiga prof. dr. sc. Velimira Piškorca pod naslovom Georgiana. Podnaslov knjige približava nam njen sadržaj: rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hvatskokajkavskoj...
Zanimljiva je biografija Miroslava Singera (rođen u Đurđevcu 21. siječnja 1898.), trgovca, športaša, športskog radnika te amaterskog glumca, režisera i pisca dramskih tekstova. Singer je bio strastveni nogometaš, jedan od prvih u Đurđevcu, te osnivač nogometnog kluba Graničar 1919. godine,...
Slavko Kovačić rođen je u Đurđevcu 14. svibnja 1950. godine. Od najranije mladosti bio je svestrani sportaš koji je u srednjoškolskim danima, osim u nogometu, postizao odlične rezultate i u drugim sportskim disciplinama, posebno u stolnom tenisu i rukometu. Svoju...
