Stjepan Radić je nedugo nakon osnivanja Hrvatske pučke seljačke stranke 1904. godine napisao: „Hrvatska Podravina od Koprivnice do Virovitice može se smatrati za kolijevku seljačke stranke, jer je tu naš sviet iskreno odan svojoj...
Orah / orej (Juglans regia L.)je listopadno drvo koje obitava u našim vinogradima i na okućnicama. Širokog je debla i snažne krošnje, s izrazito razvijenom glavnom žilom (srčenica). Ljeti pruža debelu hladovinu. Sadnja oreja...
Navodno jedan lokalitet nedaleko od Kalinovca nosi ime Perišin grobek. Stoga valja pojasniti kako su mu i zašto Kalinovčani nadjenuli ovo ime. Naravno, pričao tome potječe od starih Kalinovčana, još iz krajiškog doba. Tako...
Na samome početku i tijekom Prvoga svjetskog rata velika je većina đurđevečkih mladića završila u vojnim postrojbama Austro-Ugarske Monarhije i time sudjelovala u borbama u Srbiji, Galiciji, Bukovini i na talijanskom ratištu. Zanimljivo je...
Pisani tragovi o uzgoju vinove loze na pijescima vode u razdoblje samoga kraja 14. stoljeća. U to vrijeme na području Đurđevečkoga vlastelinstva između Peskov i rijeke Drave bila su smještena naselja Loka (Lonka) i...
U vrijeme vladavine hrvatskoga bana Dragutina Khuen-Hedervaryja (1883. – 1903.) brojni su mjesni državni činovnici nesmiljeno djelovali protiv hrvatskoga puka svojim drskim, nasilničkim, klevetničkim i sličnim postupcima ne bi li se još više dodvorili...
Narodnu nošnju koju danas baštine ne samo Virovci, nego i Đurđevčani i žitelji nekih drugih okolnih mjesta, ne možemo u potpunosti zvati narodnom jer je prije riječ o modi prve polovice 20. stoljeća. Kada...
Dr. Petar Bazijanec (1898. – 1981.), ugledni liječnik rodom iz Kalinovca, svoja radni vijek proveo je u Đurđevcu na dobrobit svojih brojnih pacijenata. Kao seljačko dijete znao je pristupiti svakom pacijentu bez obzira bio...
Čejalec je bio stari narodni običaj, neizostavan ako se htjelo utonuti u san i otpočinuti u carstvu perja u krevetu. Tim se činom čejalo perje kojim su se punili jastuci (vankuši), perine (blazine), pokrivači...
Usmenoknjiževnom retorikom nazivamo govorenje kojemu je zadaća uvjeriti nekoga u nešto, izgovarati takve sadržaje takvim govornim umijećem da se pridobije slušatelj i da se takvim tekstom postignu željeni učinci. Jednim vidom takve retorike smatramo...
