Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Veliki dio slobodnog vremena Kranjčev je posvetio proučavanju, prikupljanju i obradi etnografske Đurđevca i okolice, čime se intenzivno bavio dolaskom iz Bakra u Đurđevec 1925. godine. Na terenska istraživanja odlazio je pješice ili biciklom, opremljen fotoaparatom i priborom za pisanje....
Krajiški nadučitelj Ladislav Škrobot rodio se 1782. godine u Topolovcu, a kao učitelj je službovao od 1812. do 1852. godine. Najprije je radio (16 godina) u Samarici gdje se oženio kćerkom nekog kapetana, koja je umrla mlada, pa je veći...
Jedan od uglednih članova poznate virovske obitelji Tottar je trgovac Josip Tottar rođen 13. rujna 1839. godine u Virju. Istog je dana kršten i pritom dobio ime Josip Osvald, a o ugledu njegove obitelji svjedoči činjenica da su mu krsni...
U Virju je 9. lipnja 1900. godine rođen dr. med. pukovnik Ivan (Ivo) Jakopović. Rođen je kao osmo od ukupno petnaestero djece Jakoba Jakopovića (1863.-1949.) i Katice rođ. Židovec (1871.-1957.). Jakopović je studirao medicinu u Zagrebu i diplomirao 1926. godine....
Svećenik Ferdinand (Ferdo) Kubović zbog više činjenica može biti zanimljiv Podravcima. Naime, dvije njegove najdulje svećeničke službe vezane su za Đurđevec i Ferdinandovec, pa možemo zaključiti da je ovaj rođeni Đakovčanin u ovome dijelu Podravine proveo 18 godina službe. Bile...
Đurđevec pamti brojne učitelje, posebice Emilijana (Milan) Poljaka. U Đurđevcu je počeo službovati početkom školske godine 1887/88. Prije toga učiteljevao je u Ozlju (1884. – 1887.). Njegovom nesebičnom radu u školi svakako treba pridodati aktivnosti i na društvenom planu. Kao...
