folder Kategorija: Đurđevečki govor
Ukupno: 64
Osim osnovnog sadržaja, u rječniku su navedeni i frazemi i sveze riječi. Frazemi se navode na kraju leksikografskog članka. Označeni su grafičkim znakom ■. Navedenim su znakom označene frazeološke sveze u širem smislu te se, osim frazema u užem smislu,...
Dosad smo vam pisali o imenicama, glagolima i pridjevima đurđevečkoga govora. Iz tvorbe riječi ovaj put izdvajamo tvorbu deminutiva (umanjenica) koji se, kao što je poznato, vrlo često rabe u svim kajkavskim govorima. Deminutivi često imaju dodatna, emotivna i ekspresivna...
Evo što u rječniku piše o glagolima: Broj se glagolskih kategorija, kao i u drugim kajkavskim govorima, smanjio. Osim aspekta (svršeni i nesvršeni vid), broja (jednina i množina), lica (tri lica jed. i tri lica u mn.), stanja (aktiv i...
Nekadašnje seosko dvorište bilo je nezamislivo bez lastavičjeg cvrkuta. Gnijezdo od blata svile su u štali ispod stropa uz gredu ili zid. Štala i dvorište obilovali su muhama i kukcima, njihovom omiljenom hranom. Ljudi su ih smatrali svojima, domaćim životinjama,...
U pridjevskoj se promjeni razlikuju nastavci nepalatalnih i palatalnih osnova m. i s. roda (šalen – šalnoga, šaran – šaranoga, vroč – vročega …). U N. jd. m. roda dva su moguća pridjevska oblika, jedan s nastavkom –o a drugi...
Opisujući rječnik đurđevečkoga govora poslužit ćemo se redoslijedom njegova sadržaja. Na početku knjige nalazi se opis govora s uvodom koji donosi osnovna obilježja samoga govora. Dijalektološka literatura uvrstila je đurđevečki govor u grupu virovskopodravskih govora. Grupa je odredio Virovec Franjo...
Pet je godina prošlo otkako je na svjetlo dana izašao Opis i rječnik đurđevečkoga govora, autora dr. Jele Maresić i Vladimira Miholeka. Rječnik sadrži oko 13.500 tisuća riječi obrađenih prema stručnim pravilima, a u prilogu sadrži prikupljene frazeološke jedinice razvrstane...
Kod ove đurđevečke uzrečice nečija stražnjica uspoređivala se sa zgradom kotarske oblasti u Đurđevcu. Bila je to zdepasta jednokatnica u današnjoj Basaričekovoj ulici u kojoj je djelovala uprava đurđevečke kotarske oblasti. Takvih kuća bilo je u mjestu nekoliko, pa je...
O tvorbi imenica vidjet ćemo na primjeru imenica ženskog roda. Imenice ženskoga roda koje u nominativu jednine završavaju na -a u genitivu jednine imaju nastavak -e (otvoreno /e/) s fiksiranim naglaskom; grabe, roke, iže. U dativu i lokativu jednine ženskoga...
Čovjek je, promatrajući prirodu oko sebe, životinje često uzimao za primjer kada je osmišljavao razna narodna vjerovanja. Tako je bilo i s leptirima koji su se pojavljivali obično s proljeća. Podravci su govorili lepter, leper (Kalinovec), ili pak pilimpar, pilipar,...
Dan poslije Božića (ili drugi dan Božića, kako se to zna kazati) Katolička crkva slavi blagdan sv. Stjepana mučenika, đakona koji je živio u I. stoljeću i prema vjerovanju prvi podnio mučeničku smrt svjedočeći snažnu vjeru u Krista. Stjepan je...
Za sam Đurđevec to je uzrečica lokalnog karaktera. Ako tko kod kuće nije bio zadovoljan pripremljenom hranom reklo mu se neka ide jesti tam gde cvetje cvete. To se odnosilo na kuću obitelji Maitz, poznatiju kao „Fišerovo“. Maitzovi su krajem...