folder Kategorija: Đurđevečki govor
Ukupno: 66
Žabe (Ranidae) su životinje iz porodice bezrepih vodozemaca (Anura) koje su bile sveprisutne u ovome dijelu Podravine, budući da je ovaj prostor nekad obilovao močvarama i vlažnim livadama. Đurđevec je bio potpuno okružen močvarama pa se stari Đurđevčani rado sjećaju orkestriranog kreketa...
Da Đurđevčani ne bi zaboravili svoj govor, podsjećamo na vrlo zanimljivu internetsku stranicu http://www.djurdjevecka-antologija.com, nastalu još 2013. godine. Riječ je o zvučnoj antologiji đurđevečke književnosti na đurđevečkoj kajkavštini. Na stranici je predstavljeno osam domaćih književnika: Slavko Čamba, Marica Hasan, Anđela...
Osim osnovnog sadržaja, u rječniku su navedeni i frazemi i sveze riječi. Frazemi se navode na kraju leksikografskog članka. Označeni su grafičkim znakom ■. Navedenim su znakom označene frazeološke sveze u širem smislu te se, osim frazema u užem smislu,...
Dosad smo vam pisali o imenicama, glagolima i pridjevima đurđevečkoga govora. Iz tvorbe riječi ovaj put izdvajamo tvorbu deminutiva (umanjenica) koji se, kao što je poznato, vrlo često rabe u svim kajkavskim govorima. Deminutivi često imaju dodatna, emotivna i ekspresivna...
Evo što u rječniku piše o glagolima: Broj se glagolskih kategorija, kao i u drugim kajkavskim govorima, smanjio. Osim aspekta (svršeni i nesvršeni vid), broja (jednina i množina), lica (tri lica jed. i tri lica u mn.), stanja (aktiv i...
Nekadašnje seosko dvorište bilo je nezamislivo bez lastavičjeg cvrkuta. Gnijezdo od blata svile su u štali ispod stropa uz gredu ili zid. Štala i dvorište obilovali su muhama i kukcima, njihovom omiljenom hranom. Ljudi su ih smatrali svojima, domaćim životinjama,...
U pridjevskoj se promjeni razlikuju nastavci nepalatalnih i palatalnih osnova m. i s. roda (šalen – šalnoga, šaran – šaranoga, vroč – vročega …). U N. jd. m. roda dva su moguća pridjevska oblika, jedan s nastavkom –o a drugi...
Opisujući rječnik đurđevečkoga govora poslužit ćemo se redoslijedom njegova sadržaja. Na početku knjige nalazi se opis govora s uvodom koji donosi osnovna obilježja samoga govora. Dijalektološka literatura uvrstila je đurđevečki govor u grupu virovskopodravskih govora. Grupa je odredio Virovec Franjo...
Pet je godina prošlo otkako je na svjetlo dana izašao Opis i rječnik đurđevečkoga govora, autora dr. Jele Maresić i Vladimira Miholeka. Rječnik sadrži oko 13.500 tisuća riječi obrađenih prema stručnim pravilima, a u prilogu sadrži prikupljene frazeološke jedinice razvrstane...
Kod ove đurđevečke uzrečice nečija stražnjica uspoređivala se sa zgradom kotarske oblasti u Đurđevcu. Bila je to zdepasta jednokatnica u današnjoj Basaričekovoj ulici u kojoj je djelovala uprava đurđevečke kotarske oblasti. Takvih kuća bilo je u mjestu nekoliko, pa je...
O tvorbi imenica vidjet ćemo na primjeru imenica ženskog roda. Imenice ženskoga roda koje u nominativu jednine završavaju na -a u genitivu jednine imaju nastavak -e (otvoreno /e/) s fiksiranim naglaskom; grabe, roke, iže. U dativu i lokativu jednine ženskoga...
Čovjek je, promatrajući prirodu oko sebe, životinje često uzimao za primjer kada je osmišljavao razna narodna vjerovanja. Tako je bilo i s leptirima koji su se pojavljivali obično s proljeća. Podravci su govorili lepter, leper (Kalinovec), ili pak pilimpar, pilipar,...