folder Kategorija: Narodni običaji
Ukupno: 211
Šterka ili štirka upotrebljavala se za šterkanje / škrobljenje pojedinih dijelova narodne nošnje: podsuknja, čipki, muških košulja, stolnjaka, ručnika, zavjesa i krevetnih prekrivača. Svi su oni time dobili svoju čvrstinu i postojanost. Šterkanju je obično prethodilo flebanje / izbjeljivanje. Za...
Može reći tko što hoće, no ljudi na današnjim svatovima zaista se ne znaju zabaviti, osim ako za njih rezanje torte i omikavanje štripanklina s mladenkine noge predstavljaju zabavu. Spomenut ćemo neke od brojnih starih svatovskih igara, no one su...
Djevojačka briga o budućem mladiću, odnosno ženiku, bila je redovita tema u božićno vrijeme. Tko je dotični mladić, ovisilo je o određenom „obrednom“ postupku same djevojke. Ako se namjeravala udati sljedeće godine onda je morala postiti čitav dan i triput...
Povjesničar i glazbeni pisac Janko Barle, bio je dugogodišnji urednik glazbenog časopisa Sveta Cecilija. Prikupljao je stare crkvene napjeve i objavljivao ih u časopisu. Zato je 1929. godine putem istoga časopisa uputio javni poziv da ga se obavijesti pjeva li...
Nakon što je kućedomaćin uvečer na Badnjak unio Božiča f ižo (slama, svijeća, posuda sa sjemenjem…) i čestitao Božić prigodnim govorom, metnuo je slamu pred stol. Iz hrpe uzeo je malo slame i na golom stolu njome napravio križ, na...
Naša narodna usmena predaja bilježi razne, uzrečice, poslovice, zagonetke, ali i brojanice. Brojanice su predstavljale određen vid pučkog mjerenja vremena. Nastale su višestoljetnim promatranjem neba i vremena a možemo ih nazvati pučkom meteorologijom. Brojanice su bile u službi dugoročnog predviđanja...
Suživot čovjeka i domaćih životinja bio je usko vezan pa su Podravci svojem blagu, odnosno kravama, konjima, te psima i mačkama davali osobna imena po kojima su ih raspoznavali. Ovdje ćemo usput spomenuti pojedina imena, premda ih je bilo mnogo...
U đurđevečkom kajkavskom govoru imamo zabilježen dvoznačni glagol ogatati (se). U rječniku đurđevečkoga govora piše: 1. obložiti čime protiv hladnoće, i 2. obući zimsku odjeću, umotati se. Prvotno značenje imalo je primjenu samo na jednom primjeru. Tome nam služi popratna...
Kako je život Cigana Koritara pred stotinjak i više godina bio neobičan, tako nam je neobična i njihova prehrana. Povijesni izvori o tome svjedoče. Tako u jednom tekstu piše da „mila mu je i crkotina, makar dva tri dana i...
Podravci su se oduvijek ravnali po katoličkom kalendaru koji s nalazio u svakoj kući, bilo na zidu ili u vidu kalendara Danice. No, ako ga i nije bilo, točno se znalo koji je dan kakov svečec. Po njima su određivali...
Ribice nemaju veze s ribama jer govorimo o pogačicama, starinskom kolaču od najjednostavnijeg tijesta. Virovci ih zovu pogačicama, a ribice su zovu samo u Đurđevcu. Nije poznato odakle taj naziv potječe. Neki ih zovu kelešice. Za miješenje tijesta uzima se...
Vankušec je svatovski običaj koji se održavao u Virju i Đurđevcu. Ime je dobio po malom jastuku što se kao rekvizit upotrebljavao u obredu. Vankušec je ceremonijalni svatovski ples koji se pleše prije nego što mladenka odlazi iz svoje kuće...