folder Kategorija: Povijest okoliša
Ukupno: 101
Mlinovi potočari građeni su uz vodu koja se iskopanim, pa i drvenim kanalima dovodila do vodeničnog kola (naper, nalevnak). To je takozvano naljevno kolo na koje voda pada s gornje strane. Takvo kolo puno je uže od vodeničnoga (dravskog) kola....
Među mnoštvom narodnih naziva lokalnih toponima đurđevečkoga kraja nalaze se i oni čija su nam imena poznata, ali ne znamo njihovu točnu lokaciju. Stari Đurđevčani tako spominju Kralevo jamo, ali nitko od njih nije znao reći gdje se točno nalazila....
Kao neuobičajena mjesta smrti zabilježena u matičnih knjigama umrlih u XVIII. stoljeću nalazimo šume. Takve smrti uglavnom su bile posljedica stradavanja pri obaranju stabala i drugim poslovima u šumi. Ovdje se osvrćemo na upise iz matičnih knjiga u đurđevečkoj i...
Pepelarenje je jedno od rijetkih starih zanimanja koje kod većine nas stvara nedoumicu, a Podravcima je bilo malo poznato čak i u ono vrijeme dok je bilo ovdje prisutno. Riječ o pridobivanju pepeljike ili potaše (od njem. Pottasche: Pott –...
Malo je poznato da je uzgoj ovaca u prošlosti bio važan dio stočarstva u đurđevečkoj Podravini. O ovčarstvu u đurđevečkoj Podravini znamo vrlo malo, a podatke crpimo iz različitih povijesnih izvora. Jedan od takvih je etnografski prikaz dr. Ivana Kranjčeva...
Definicija pojmova konak i majur leži u objašnjenju samih riječi zbog čega treba najprije zaviriti u rječnike starijih hrvatskih leksikografa. Pojmovi marof, odnosno majur, često se upotrebljavaju za posjede kakve se naziva konakima, no to ipak nisu istoznačnice. U Rječniku...
Tijekom velike reforme Vojne krajine 1787. godine vlasti su nastojale regulirati svaki aspekt života krajišnika zbog čega su sastavljeni i objavljeni posebni propisi. Jedan od takvih je i Šumski red (njem. Waldordnung) čiji je autor Wilhelm Ludwig grof Wartensleben, a...
Često znamo čuti kako su zime u prošlosti bile oštrije i s puno više snijega negoli danas. Promjena klime svakako je utjecale na razilaženja između stvarnih i očekivanih vremenskih prilika s obzirom da nas na zimu podsjećaju i nazivi tzv....
Močvara koja se protezala uzduž Đurđevečki peskov, od Molva do đurđevečke utvrde, zvala se Matočina a ona oko Staroga grada močvara Za gradom, kako stoji na starim kartama. U nje su se slijevali potoci s Bilogore; Hotova i Svetojanski. U...
Krajolik đurđevečke Podravine obiluje prirodnom raznolikošću kao malo koje područje u Hrvatskoj. Na ovako malom prostoru nalazimo pijesak, močvarne terene, šume, polja i brojne vodotoke. Ovaj put riječ je o prirodnom fenomenu zvanom pajn. Đurđevčani su pajnima nazivali jame među...
Mlađim generacijama manje je poznato da je jedan od vidova iskorištavanja borove šume Đurđevečkih pijesaka bilo i smolaranje. Smolarenje je postupak dobivanja smole iz drveta bora, odnosno smolnih kanala zvanih smolenice. Izlučeni nusproizvodi (monoterpeni, diterpeni, kolofonij) iz smole upotrebljavali su...
U ranome novom vijeku obilje šuma i (polu)poplavnih područja predstavljalo je gotovo neiscrpan izvor svježeg poljoprivrednog zemljišta koje je trebalo ratarima i stočarima zbog povećanja stanovništva u to doba. Takva mjesta u đurđevečko-virovskoj Podravini nalazila su se između desne obale...