Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među nekadašnjim zaslužnicima na groblju u Đurđevcu pokopan je i domaći sin Baltazar Bažulić, rođen 1. prosinca 1861. godine. Za svećenika zaređen je 1888. godine. Bio je kapelan u Voči (1888.), Virju (1896. – 1898.) i Novigradu (1900.). Iz Nadkrižovljana...
Svećenik Martin Peroković rođen je u Đurđevcu 30. svibnja 1844. godine kao prvorođeni sin Martina Perokovića i Katarine Peroković rođ. Lacković. Osnovnu naobrazbu stekao je u rodnom Đurđevcu, a studij je završio u Zagrebu te je 1870. godine zaređen za...
Peršići starosjedioci bili su mnogobrojni u Đurđevcu, ali su izumrli. Jedan od starih Peršića bio je i Martin Peršić, koji se rodio u Đurđevcu 11. studenoga 1834. godine. Po zanimanju bio je kotarski pristav i po svemu sudeći službovao je...
U Hrvatskom biografskom leksikonu pronašli smo biografske podatke o svećeniku Ivanu Krstitelju Kučeku, rođenome u Pitomači 1837. godine, čiji prijepis donosimo: Ivan Krstitelj Kuček (Pitomača, 31. V. 1837. – Vrapče / Zagreb, 14. V. 1906.) Gimnaziju je završio u Zagrebu,...
Ivan Ferenčić rođen je u Đurđevcu 7. lipnja 1899. godine. Bio je napredan seljak koji se aktivno bavio voćarstvom, cvjećarstvom i pčelarstvom, te eksperimentirao s cijepljenjem voćaka. Nije završio neke veće škole, ali je bio načitan i posjedovao je podosta...
Generalić rođen je 21. prosinca 1914. godine u Hlebinama. Poznatoga hlebinskog slikara možemo smatrati začetnikom suvremene hrvatske naivne umjetnosti, odnosno središnjom osobom i mentorom druge generacije tzv. Hlebinske škole. Generalić se, kao i većina Podravac na selu, bavio poljoprivredom, a...
