Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Industrijalac, osnivač i vlasnik paromlina u Virju Matija Peršić rođen je 10. ožujka 1876. godine u Ferdinandovcu. Potječe iz brojne i siromašne krajiške obitelji Ivana i Terezije Peršić rođ. Gašparić. Kao trinaestogodišnjak je pošao na učenje obrta u Mađarsku i...
Anglist Vjekoslav Karlovčan rodio se u Ferdinandovcu 21. svibnja 1932., a umro u Zagrebu 11. svibnja 2006. Karlovčan imao je vrlo zanimljiv životni put. Gimnaziju je završio 1951. u Virovitici, studij engleskoga jezika i književnosti te godinejužnoslavenskih jezika i književnosti...
Zahvaljujući istraživanjima Martina Matišina iz Virja doznali smo za još jednog potpuno zaboravljenog pjesnika iz Virja. Bio je to Ivan Crnjaković obiteljskog nadimka Zvonarov (takav nadimak Crnjakovići su zavrijedili zbog svojeg pretka Jakoba koji je bio dugogodišnji zvonar župne crkve...
U povijesti grada Karlovca značaj trag ostavio je spisatelj i liječnik Juraj (Đuro) Nabijač. Malo je poznato da je Nabijač rođen u Virju u časničkoj obitelji iz koje je potekao poštanski upravitelj Bartol Nabijač i nekoliko krajiških časnika. Juraj ili...
Svećenik Ivan Nepomuk Kenđelić rođen je u Đurđevcu 16. svibnja 1851. godine u obitelji Josipa i Ane Kenđelić rođ. Kolar. Njegov djed Antun Kenđelić bio je crkveni starješina i zvonar u Đurđevcu sredinom 19. stoljeća pa je obitelj očito bila...
Među nekoliko desetaka svećenika koji su potekli iz Đurđevca je i Josip Đurišević koji je rođen 31. ožujka 1870. godine. Otac mu je bio Mato Đurišević (1839. – 1901.), a majka Barbara Đurišević rođ. Kundačić koja je umrla 1882. godine...
