Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Dr. Ivan Golub (1930. – 2018.)

Ivan Golub rođen je 21. lipnja 1930. godine u Kalinovcu kao petnaesto i posljednje dijete Luke Goluba i Barbare rođ. Kovač. U rodnom Kalinovcu je polazio osnovnu školu od 1937. do 1942. godine, a u Zagrebu je bio u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji od...

Časna sestra Agnezija (Marija) Pantelić iz Ferdinandovca (1915. – 2008.)

Časna sestra Agnezija rođena je u Ferdinandovcu 12. lipnja 1915. godine kao Marija Pantelić. Poznata je kao vrsna filologinja i paleoslavistica. Njezino je djelovanje današnjoj široj javnosti potpuno nepoznato zahvaljujući njezinoj samozatajnosti, a ponajviše ignorantskom odnosu komunističkih vlasti prema katoličkim...

Napredni stočar Ignac Tomica (1873. – 1954.)

Od uglednih seljake u Đurđevcu svakako treba spomenuti i Ignaca Tomicu. Osim što je bio napredni stočar, Tomica je obavljao i posao općinskog blagajnika (1899. – 1914.). Jedan je od najbližih suradnika seljačkog političara Tome Jalžabetića, s kojim je osnovao...

Josip Nöthig u Ferdinandovcu

Na našim stranicama već ste imali prilike čitati o veleposjedniku Josipu Nöthigu (rođ. 1844.) iz Đurđevcu, koji je kao najstariji sin naslijedio obiteljske poslove nakon smrti oca Eduarda Nöthiga (1823. – 1883.). Ovaj put o njegovu imanju kao okosnici obiteljskog...

Ferdo Rusan – ilirac i podravski domoljub (1810. – 1879.)

Ferdo Rusan, umirovljeni časnik, ilirski i pučki pjesnik te domoljub, nositelj kulturnog, prosvjetiteljskog i gospodarskog života Podravine, rodio se 10. prosinca 1810. godine u Pavlin Kloštru. Njegov otac Josip Rusan bio je krajiški natporučnik iz Kalinovca, koji se 1814. preselio u...

Svećenik Stjepan Benuci (1780. – 1843.)

Jedan od zaboravljenih podravskih sinova je svećenik Stjepan Benuci koji je rođen u Virju 7. prosinca 1780. godine. Roditelji su mu bili Đuro Benuci i Marija rođ. Grujica koja je u brak s Benucijem stupila kao udovica Stjepana Cika. Stjepan...

Etnografija i baština
Podravske širine