Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ime Milka Tišljara ističe se među nekoliko tiskara koji su djelovali u podravskom mjestu Virju u 20. stoljeću. Milko (Mijo) Tišljar rođen je 21. rujna 1894. godine u Grabrovnici (u kući u kojoj je rođen i Petar Preradović), a kršten...
Među rijetkim spomenicima iz XVIII. stoljeća koji su sačuvani u Podravini je pil sa skulpturom Blažene Djevice Marije Žalosne u Virju. Barokni pil nad kojim je podignuta kapela nalazi se na početku Paromlinske ulice, odnosno nedaleko željezničke postaje u Virju...
Do danas je u Podravini potpuno iščezlo sjećanje na obitelj i prezime Nabijač. Članovi ove obitelji obilježili su povijest podravskih naselja Đurđevca i Virja u 18. i dijelu 19. stoljeća. Njihov ugled potječe od angažmana u različitim službama u Vojnoj...
Ivan Plehaty rođen je 20. travnja 1877. godine. Kao kotarski veterinar službovao je u Petrovaradinu, Novoj Gradiški, Koprivnici i Đurđevcu. U Đurđevcu je radio od 1908. do svoje smrti 1917. godine. Osobito se zalagao za razvoj stočarstva na đurđevečkom području....
Rudolf Škala rođen je u Ferdinandovcu 7. travnja 1889. godine. Prezime Škala nije tipično za ovo mjesto, točnije, njegov otac Jakov Škala doselio se u Ferdinandovac te je radio kao šumski radnik u okolnim šumama. Škala se u traženju sebi...
Tarbuk rođen je 24. studenoga 1836. godine u Šemovcima. Gimnaziju završio je u Vinkovcima (1857.) a pravo u Beču (1862.). Sudački ispit položio je 1866., a iduće godine postao je sudskim pristavom. Od 1871. godine vijećnički je tajnik i zamjenik...
