Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jendrašinčec je rođen u Svetoj Jani 19. listopada 1877. godine. Nižu i višu pučku školu polazio je u Virju. Budući da je bio odličan đak iz siromašne obitelji, njegovo je daljnje školovanje isprva pomagao veletrgovac Juraj Ružić iz Rijeke, a...
Jedan od toponima koji je sasvim iščeznuo iz upotrebe je Radmaničev melin. Bio je to naziv potočnog mlina koji se nalazio na vodotoku Bistra, a na području današnjeg naselja Ladna Voda u sastavu Ferdinandovca. Podsjetimo, Bistra je bio najveći i...
Mnogima je u Đurđevcu još živo sjećanje na časnu sestru Benjaminu Šmuc koja je u župi sv. Jurja službovala početkom 1990-ih godina. Nažalost, u proljeće 2021. godine umrla uslijed bolesti korona-virusa u 64. godini života. Pokopana je u grobnici sestara...
O obitelji Điketa, odnosno bojadiseru Josipu Điketi, već smo pisali. Điketini su bili jedna od imućnijih i uglednijih obitelji u Đurđevcu. U njihovoj kući na Farbarovom bregu bila je kasnije smještena zdravstvena ambulanta. Pretpostavlja se da su porijeklom časnička obitelj...
Još pred koju godinu viđali smo ga kao umirovljenika sa štakom kako marljivo prikuplja informacije za članke koje smo čitali u Glasu Podravine, ali i slušali na Radio-Đurđevcu dok nas je iscrpno izvještavao o problematici umirovljenika. Zdravko je bio svestran....
Juraj (Đuro) Magjerec rođen je u Molvama 27. prosinca 1885. godine u obitelji Martina i Barbare Magjerec rođ. Brezovec. Pučku školu polazio je u Molvama iako je obitelj 1893. godine preselila u Repaš. Pokazavši želju za svećeničko zvanje nastavio je...
